Molim vas za savet šta da radim sa smokvom jer se na proleće pojavi plod koji odbaci, a posle tera samo lišće.

Zorica

Za smokvu su najbolja lakša, karbonatna i dobro propusna tla. Na teškim, glinastim zemljištima plodovi su sitniji i opadaju pre nego što sazru. Ukoliko je plitko zasađena, manje su joj dostupna hraniva, pa zato i slabo rađa. Najbolji rast i rodnost postižu se na redovno obrađivanom i plodnom tlu. Korenov sistem smokve ima dobru sposobnost prodiranja u dublje i bočne slojeve kroz pukotine tla, gde pronalazi potrebnu vlagu i hranivo, tako da završeci korena znaju da budu udaljeni od stabla i do 12 metara.

Rezidba je takođe važna mera nege, jer potpomaže oblikovanje krošnje, iako smokva prirodno dobro oblikuje krošnju i ima grane formirane pod većim uglom. Pri rezidbi ne treba rezati deblje grane koje teško zaceljuju, jer se povećava opasnost od truleži ili nekroze tkiva. Zato se krošnja oblikuje redovno pre kretanja vegetacije, samo rezanjem tanjih izbojaka. Najbolje plodove smokva daje pri temperaturama od 37 do 38°C, s dovoljno vlage. Za rast i rodnost treba dosta sunca.

Suzana Kljajić,
dipl. ing. poljoprivrede