• Španski puž najverovatnije se pojavio 50-ih godina prošlog veka i smatra se najštetnijom vrstom koja skoro da nema prirodne neprijatelje. Kada je u potrazi za hranom, može da ostavi dugačke tragove. Španski puževi dostižu do 14 cm. Njihova boja je promenljiva i kreće se od sivozelene, preko crvene i narandžaste, do smeđe.
  • Mrežasti poljski puževi prepoznaju se po flekavim leđima. Ovi mekušci ne veći od 5 cm postaju aktivni u predvečerje, a preko dana se kriju u zemlji. Savet je da izmrvite grumenje zemlje koje puževima služi za skrivanje. 
  • Baštenski puževi narastu oko 3 cm. U našem podneblju najčešće se sreću u dve boje: u crnoj i žutosivoj. I ova vrsta puževa aktivnija je uveče. 

Najbolje sredstvo protiv puževa golaća jesu kukuruzni mamci („pužomor”, „limax”, „compo”). Domaći recept za suzbijanje puževa, kao što su pivske klopke i soc od kafe, u ovom slučaju je manje efikasan.