Onaj koga prvi sunčevi zraci izmame napolje, u bašti, obližnjoj šumi ili na livadi pronaći će izobilje začinskog bilja. Klasici poput krbuljice i vlašca od početka meseca daju zdrave listiće korisne u kuhinji. 

Prvi zeleniš počinje da se pojavljuje bez ličnog angažovanja, tako da divlji može da se bere u okolini. Dobričica raste u svim godišnjim dobima, provlači se kroz žice i ograde. Voli senovita mesta između žbunja ili uz ivice travnjaka. Njeni dugi izdanci često se pomešaju s korovom. Ova zanemarena lekovita i korenska biljka deluje veoma dekorativno u visećim saksijama ili ako se posadi u podnožju voćki u saksijama.

Dobričica, foto: Profimedia

U bliskom društvu oporih začinskih biljaka može da se pronađe aromatična češnjevka. Posle konzumiranja pravog belog luka ili sremuša oseća se zadah, ali kod češnjevke ne morate da se brinete - zadaha nema. Ova vrsta začinskog bilja najviše uspeva u neposrednoj blizini živih ograda. U prirodno uređenim baštama mogu se pronaći pored živih ograda, u žbunju ili uza žičanu ogradu. 

Ono što malo ljudi zna: velika kopriva (Urtica dioica) ne samo što formira više stabljike već pored dlačica koje žare ima i one koje su potpuno bezopasne. Izdanci niže rođake (Urtica urens) obrasle su samo dlačicama koje žare. Ako se prilikom dodira polomi, oslobađa se mešavina histamina i drugih materija, a koža se zacrveni i počinje da gori. Ranije se ovo dejstvo koristilo da se smanje problemi s gihtom i reumom. Obe vrste ubrajaju se u divlje začinsko bilje, koje je veoma bogato vitaminima i mineralnim materijama. 

Zato bi trebalo da ih imate što češće na stolu. Da vas ne bi pekle ruke, najbolje je da prilikom branja nosite rukavice. Na proleće se bere cela biljka, a kasnije samo njeni vrhovi. I nemojte da brinete: kopriva ne žari kada se od nje skuva čorba, ako se isecka za salatu ili ako se osuši i iskoristi za čaj. 

PROČITAJTE JOŠ: Ova 5 začina čine čuvenu mešavinu "fine francuske trave"

Domaće začinske biljke, pre svega svemogući peršun, ne smeju da nedostaju ni u jednoj bašti. Doduše, postoji i divlja forma, koja prilikom branja može da se zameni sa otrovnim divljim peršunom. Kultivisane sorte kao što je „Glatte Schnitt“ najbolje je da uzgajate u balkonskim žardinjerama ili uz ivicu leje s povrćem. 

Ono što je važno jeste da svake godine promenite mesto setve i, kao što to treba činiti sa celerom, mirođijom i komoračem, napravite pauzu od četiri godine do setve na istom mestu. 

Dinjica je istovremeno i divlja i začinska biljka, i sastavni je sastojak zelenih sosova. Ovu biljku otpornu na mraz možete da uzgajate u leji i da u njoj uživate dugi niz godina. Ako se uzgaja u saksiji, manje je otporna i češće mora da se presađuje.

Lazarkinja se oseća kao kod kuće u bukovim šumama, ali lako se može ukrotiti. U prozračnoj senci, uz ogradu zelenog paravana, između žbunja bobičastog voća ili ruža, razmnožava se dobrovoljno. Pažljivo odsecite makazama stabljike – ako se prilikom čupanja ili branja oštete osetljivi izbojci, biljka će slabije rasti.  Slike svih biljaka pogledajte u našoj galeriji.

Izvor: Moja lepa bašta

LepaiSrecna Bez obzira na to da li su ubrane u leji, na livadi ili u šumi – prolećnih začinskih biljaka treba uvek da imate u izobilju.