Stalno ste umorni i gladni? Telo šalje upozorenja pre dijabetesa, evo na koje simptome da reagujete

Stalno ste umorni i gladni? Ovi rani simptomi mogu ukazivati na insulinsku rezistenciju i rizik od dijabetesa tipa 2. Saznajte koje znake ne treba ignorisati.
Umor posle jela Foto: Tomsickova Tatyana/Shutterstock

  • Stalni umor i glad mogu biti rani znaci insulinske rezistencije.
  • Masnoća u stomaku i želja za slatkim važni su metabolički signali.
  • Rana promena ishrane i navika može sprečiti dijabetes tipa 2.

Da li se stalno osećate umorno, mentalno „zamagljeno“ ili neobjašnjivo gladno? Većina ljudi ove simptome pripisuje stresu, lošem snu ili ubrzanom načinu života. Međutim, kod nekih osoba oni mogu biti upozorenje na nešto ozbiljnije. Stručnjaci upozoravaju da dugotrajna iscrpljenost može biti jedan od prvih znakova da se u telu postepeno razvija insulinska rezistencija — stanje koje često prethodi dijabetesu tipa 2.

Insulinska rezistencija ne nastaje preko noći. Proces može godinama prolaziti neprimećeno, sve dok standardni testovi šećera u krvi ne pokažu povišene vrednosti i ne dođe do dijagnoze dijabetesa. Rano prepoznavanje simptoma omogućava pravovremene promene u ishrani i načinu života, čime se proces može usporiti ili preokrenuti.

Šta je insulinska rezistencija i zašto se razvija sporo

Insulin je hormon koji omogućava da glukoza iz krvotoka uđe u ćelije, gde se koristi kao energija. Kod insulinske rezistencije ćelije ne reaguju normalno na insulin. Kao odgovor, pankreas luči sve više insulina kako bi održao normalan nivo šećera u krvi.

Drugim rečima, telo pokušava da „nadoknadi“ smanjenu osetljivost na insulin, a simptomi se često javljaju tek kada sistem počne da pokazuje znake opterećenja.

Rani znaci insulinske rezistencije koje ne treba ignorisati

Dugo vremena vrednosti šećera u krvi mogu delovati normalno, ali je organizam već metabolički pod stresom. Simptomi se često pojavljuju godinama pre dijagnoze dijabetesa.

1. Glad ubrzo nakon obroka

Čest znak je osećaj gladi iako ste pojeli obrok koji bi trebalo da zasiti.

Insulin obično šalje mozgu signal sitosti. Kada je ta komunikacija oslabljena, glad se vraća brzo, ponekad već sat do dva nakon jela.

2. Pospanost i pad energije posle obroka

Da li posle ručka osećate nagli pad energije, mentalnu maglu ili pospanost?

Kada mišićne ćelije slabo reaguju na insulin, glukoza se ne koristi efikasno za energiju. Telo tada luči dodatni insulin, što može dovesti do naglog pada glukoze posle obroka, uz umor, slabiju koncentraciju i osećaj „zamagljenosti“.

Pospanost posle obroka Foto: Shutterstock

3. Jaka želja za slatkim i rafinisanim ugljenim hidratima

Stalna potreba za slatkišima, belim hlebom ili prerađenim ugljenim hidratima čest je signal. Povišen insulin remeti hormone apetita i sisteme nagrade u mozgu, pa se pojačava želja za brzom energijom.

Tako nastaje začarani krug: što više rafinisanih ugljenih hidrata, to veća insulinska reakcija i još jača želja za slatkim.

4. Nakupljanje masnoće u predelu stomaka bez opšte gojaznosti

Jedan od ključnih metaboličkih pokazatelja je povećanje visceralne masti u predelu stomaka. Ova dubinska masnoća luči upalne supstance koje dodatno pogoršavaju insulinsku rezistenciju.

Ovo se može javiti i kod osoba koje nisu gojazne. Ako primetite povećanje obima struka, zatezanje pantalona ili koncentraciju masnoće u središnjem delu tela, to ne treba zanemariti.

Nakupljanje masnoće u predelu stomaka Foto: Shutterstock

5. Promene na koži oko vrata i pazuha

Koža može pokazivati rane znake insulinske rezistencije:

  • male kožne izrasline

  • tamne, baršunaste mrlje oko vrata

  • tamnija područja ispod pazuha ili u preponama

Ove promene često su povezane sa stanjem acanthosis nigricans, koje se javlja kod povišenog insulina u organizmu.

Kada se javiti lekaru i šta preduzeti

Ako primetite više simptoma kao što su: stalni umor, učestalu glad, povećanje masnoće u stomaku ili promene na koži, preporučuje se rana medicinska procena. Lekar može predložiti dodatne metaboličke analize, ne samo standardni test šećera u krvi, i savetovati promene načina života.

Doktor i pacijent Foto: New Africa/Shutterstock

Rane mere koje pomažu

  • redovna fizička aktivnost i trening snage

  • kvalitetniji san

  • uravnotežena ishrana i smanjenje rafinisanih ugljenih hidrata

  • kontrola stresa

  • održavanje zdrave telesne mase

Ove mere mogu značajno poboljšati osetljivost na insulin ako se uvedu dovoljno rano, piše Onlymyhealth

Zaključak

Insulinska rezistencija razvija se sporo i neprimetno, često godinama pre nego što se pojavi dijabetes tipa 2. Stalni umor, učestala glad, želja za slatkim, nakupljanje masnoće u stomaku i promene na koži mogu biti prvi znaci upozorenja.

Rana intervencija kao što su pravilna ishrana, fizička aktivnost i kontrola stresa može preokrenuti proces i sprečiti razvoj dijabetesa.

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

"INSULINSKA REZISTENCIJA NIJE BOLEST" Endokrinolog tvrdi: Pouzdano se može dijagnostifikovati pomoću OVOG TESTA Izvor: kurir televizija