Lekari širom sveta svakodnevno upozoravaju na aktivnosti koje ljudi obavljaju bez razmišljanja, a koje mogu imati ozbiljne posledice po zdravlje i život.
Doktorka Leana Ven, stručnjak za urgentnu medicinu, izdvojila je pet čestih grešaka koje ugrožavaju bezbednost i najčešći su razlog što se zove hitna pomoć– a velika je verovatnoća da ste barem jednu od njih napravili.
Nepropisna vožnja električnih trotineta i bicikala
Električna prevozna sredstva postala su izuzetno popularna, ali njihova nepravilna upotreba dovela je do naglog porasta povreda. Prema rečima dr Ven, mnogi vozači ne nose kacige, zanemaruju bezbednosne provere pre vožnje i čak koriste ova vozila pod dejstvom alkohola ili droga.
Nošenje kacige može da napravi veliku razliku - između lakše povrede i ozbiljne traume glave. Pored toga, pre svake vožnje potrebno je proveriti ispravnost kočnica, guma, rama i upravljača. Takođe, ako proizvođač naglašava da je vozilo predviđeno samo za jednu osobu, ne prevozite dodatnog putnika.
Kada su u pitanju električni trotineti i bicikli, neophodno je pridržavati se saobraćajnih pravila, koristiti biciklističke staze kad god je to moguće i izbegavati vožnju po mokrom ili klizavom kolovozu.
Korišćenje telefona tokom vožnje
Korišćenje mobilnog telefona za vreme vožnje jedno je od najčešćih i najopasnijih postupaka u saobraćaju. Iako se upozorenja na ovu temu neprekidno šalju, mnogi i dalje ignorišu rizike. Svake godine veliki broj saobraćajnih nesreća događa se upravo zbog nepažnje izazvane slanjem poruka ili korišćenjem GPS-a tokom vožnje.
Dr Ven naglašava da čak i kratko skretanje pogleda s puta može da ima katastrofalne posledice. Ako je neophodno da odgovorite na poruku ili promenite pravac na navigaciji, najbolje je da to učinite kada se zaustavite na bezbednom mestu.
Učestvovanje u rizičnim izazovima na društvenim mrežama
U eri društvenih mreža, mnogi ljudi – posebno mladi – ohrabruju se da učestvuju u izazovima koji mogu biti opasni po život. Neki od njih, poput takozvanog "blekaut" izazova, gde se ljudi namerno guše kako bi izazvali trenutni gubitak svesti, već su doveli do smrti više učesnika.
Dr Ven savetuje da, pre nego što odlučite da učestvujete u nekom izazovu, dobro razmislite o posledicama. Ako je izazov povezan sa konzumacijom opasnih supstanci, fizičkim povredama ili ugrožavanjem drugih, najbolje je da na njega uopšte ne odgovarate. Roditelji bi trebalo da budu posebno oprezni i da razgovaraju sa decom o potencijalnim opasnostima ovakvih trendova.
Uzimanje lekova iz nepoznatih izvora
Jedno od najopasnijih ponašanja, prema rečima lekara, jeste konzumacija lekova koji nisu propisani od strane medicinskog stručnjaka. Ljudi često uzimaju pilule koje su dobili od prijatelja ili poručuju lekove preko interneta, nesvesni da oni mogu biti falsifikovani ili kontaminirani opasnim supstancama.
"Uzimajte samo lekove koji su vam propisani i koji su kupljeni u ovlašćenim apotekama", upozorava dr Ven. "Ne znate šta se nalazi u piluli koju ste dobili od nekoga drugog – mnogi falsifikovani lekovi sadrže fentanil, supstancu koja je 50 puta jača od heroina i glavni je uzrok smrtonosnih predoziranja."
Čak i kada lek dolazi iz legalnog izvora, važno je da pratite uputstva lekara i ne eksperimentišete sa dozama.
Ostavljanje dece bez nadzora u blizini vode
Prema podacima mnogih centara za kontrolu i prevenciju bolesti, utapanje je vodeći uzrok smrti među malom decom. Na primer, svake godine u Sjedinjenim Državama zabeleži se oko 4.000 nesrećnih slučajeva.
Bezbednosne mere, poput ograda oko bazena i časova plivanja, mogu da smanje rizik, ali one nisu zamena za nadzor odraslih. Dr Ven ističe da je ključna uloga roditelja i staratelja da budu prisutni i pažljivo prate decu kada su u vodi. Takođe, naglašava da oni koji paze na decu ne bi smeli da konzumiraju alkohol ili psihoaktivne supstance, jer to može da smanji brzinu reakcije u hitnim situacijama.
Mnoge svakodnevne aktivnosti koje ljudi obavljaju nesvesno mogu imati ozbiljne posledice po zdravlje i sigurnost. Lekari, uključujući dr Leanu Ven, upozoravaju na pet ključnih stvari koje treba izbegavati: nepropisnu vožnju električnih prevoznih sredstava, korišćenje telefona u vožnji, učešće u rizičnim internet izazovima, uzimanje lekova iz nepouzdanih izvora i ostavljanje dece bez nadzora u blizini vode.
Svako od ovih ponašanja može biti potencijalno opasno, ali uz malo pažnje i odgovornosti moguće je izbeći nesreće i zaštititi svoje zdravlje i živote bližnjih. Lekari savetuju da uvek budete svesni rizika i donosite odluke koje će vas i vaše voljene sačuvati od nepotrebnih opasnosti. Pročitajte i kako da zaštitite dete od davljenja u bazenu.
BONUS VIDEO: