- Doručak pre 11 sati može biti povezan sa boljom kontrolom telesne mase.
- Raniji prvi obrok može imati pozitivan uticaj na krvni pritisak i metabolizam.
- Vreme obroka treba prilagoditi sopstvenim potrebama i dnevnom ritmu.
Kada je cilj mršavljenje i očuvanje zdravlja, mnogi prvo pomisle na brojanje kalorija, stroge dijete i izbacivanje pojedinih grupa namirnica. Takvi pristupi, međutim, često brzo postanu naporni i teško ih je dugoročno održavati.
Nova naučna saznanja ukazuju na to da bi vreme prvog obroka moglo da ima važnu ulogu u regulisanju telesne mase i zdravlja srca. Prema rezultatima istraživanja, jednostavna promena vremena doručka može biti deo zdravijeg režima ishrane, bez stalnog osećaja gladi i rigoroznih restrikcija.
Magična granica: Zašto je 11 sati važan trenutak
Istraživanje objavljeno 2023. godine u stručnom časopisu „Nutrients“ analiziralo je uticaj vremenski ograničene ishrane, poznate i kao povremeni post (intermittent fasting), u poređenju sa klasičnim smanjenjem kalorijskog unosa.
Naučnici su uporedili tri različite grupe ispitanika – one koji su doručkovali rano, one čiji je prvi obrok bio kasnije, kao i grupu bez precizno definisanog vremena za početak obroka. Rezultati su pokazali da su osobe koje su svoj „prozor“ za ishranu otvarale pre 11 sati ujutru ostvarivale bolje rezultate u pojedinim aspektima:
- Brži gubitak kilograma: Kada se sa obrocima počne ranije tokom dana, ranije se završava i poslednji obrok. Na taj način telo ranije ulazi u period bez hrane, što može produžiti vreme tokom kojeg koristi uskladištenu energiju.
- Snižavanje krvnog pritiska: Pozitivan uticaj na vrednosti krvnog pritiska zabeležen je prvenstveno kod osoba koje su doručkovale pre 11 sati, dok kod onih sa kasnijim prvim obrokom ovaj efekat nije bio toliko izražen.
- Metabolička usklađenost: Organizam funkcioniše prema unutrašnjem biološkom satu, odnosno cirkadijalnom ritmu. Hormoni važni za regulaciju metabolizma i obradu glukoze, poput insulina i kortizola, imaju izraženu aktivnost upravo u jutarnjim satima.
Kako vreme doručka može da utiče na krvni pritisak
Krvni pritisak prirodno raste u jutarnjim satima, a vreme prvog obroka može imati fiziološki značaj. Prema navodima iz teksta, period unutar prvog sata nakon buđenja može biti povoljan trenutak za doručak.
U tom periodu metabolizam prelazi iz noćnog mirovanja u dnevnu aktivnost, dok unos hrane može doprineti stabilnijem energetskom i hormonskom odgovoru.
Doručkovanje u prvih 30 do 60 minuta nakon buđenja može imati nekoliko potencijalnih koristi:
- Smanjenje nivoa kortizola: Pravovremeni obrok može doprineti smanjenju kortizola, hormona stresa koji je prirodno povišen ujutru i ima važnu ulogu u regulaciji krvnog pritiska.
- Bolja osetljivost na insulin: Pravilan raspored obroka može doprineti boljoj kontroli nivoa šećera u krvi i efikasnijem iskorišćavanju hranljivih materija.
- Podrška krvnim sudovima: Pravilan unos hranljivih materija može doprineti normalnoj funkciji i elastičnosti krvnih sudova.
Nasuprot tome, preskakanje doručka može uticati na prirodnu hormonsku dinamiku i ritam kortizola. Dugoročno, neredovni obrasci ishrane mogu biti povezani sa većim rizikom od metaboličkih i kardiovaskularnih problema.
Važno: Rezultati ovakvih istraživanja ne znače da svaka osoba mora da doručkuje u tačno određeno vreme. Potrebe zavise od ukupne ishrane, zdravstvenog stanja, dnevnog ritma i drugih faktora. Ako imate zdravstvene probleme ili uzimate terapiju, raspored obroka najbolje je uskladiti sa savetom lekara ili nutricioniste.
BONUS VIDEO: