Margareta Magnuson je izgubila roditelje, zatim i supruga – i ostala sama sa gomilom njihovih stvari.
Odeća, suveniri, lični predmeti… sve ono što je nekada imalo značenje, sada je postalo teret. Tako je nastao koncept döstädning – švedsko "mrtvo čišćenje", koje ne označava kraj, već početak oslobađanja.
Kako početi sa mrtvim čišćenjem?
Najlakše je krenuti od garderobe. Sigurno imate komade koje više ne nosite, koji vam ne odgovaraju ili su jednostavno demode. Poklonite ih, prodajte – čak i za simboličan iznos.
Zatim pređite na kuhinju. Porcelanske šolje, tanjirići, teglice – uspomene će ostati u srcu, ali naslednicima će biti teret.
Knjige? Napravite spisak i ponudite ga rođacima i prijateljima. Neka svako izabere ono što ga raduje. Ostatak poklonite lokalnoj biblioteci – knjige će nastaviti da žive, a vi ćete ih moći pozajmiti kad god poželite.
Važno je ne početi od fotografija i pisama.
One nose previše emocija i lako vas mogu zadržati u prošlosti. Sačuvajte ih za kraj – kada već budete rasterećeni od velikih stvari.
Margareta savetuje da krenete od podruma, tavana, ormara kod ulaznih vrata – mesta gde se stvari gomilaju godinama. Mnoge ste verovatno i zaboravili. I to je dobro – jer ako ih niste ni primetili, nećete ih ni žaliti.
Ali döstädning nije samo o stvarima. To je i prilika za razgovor. Pozovite unuke, prijatelje, komšije. Pokažite im predmete, ispričajte priče. Dok pričate, neka ponesu ono što im treba. Tako se stvari prenose – ne samo fizički, već i emotivno.
U svetu pretrpanom stvarima, švedsko mrtvo čišćenje nije kraj. To je nežan čin brige – prema sebi, prema onima koji ostaju, i prema prostoru koji zaslužuje da diše.
5 ključnih stvari koje treba da znate o švedskom "mrtvom čišćenju" prema učenju Margarete Magnuson:
1. „Mrtvo čišćenje“ nije tužno – ono oslobađa
Uprkos nazivu koji može delovati mračno, döstädning nije čin žalosti, već čin brige. Margareta piše: „Otkrila sam da je nagrada u tome da provedem još malo vremena sa tim predmetima – i onda ih pustim.“
To je prilika da se prisetimo, zahvalimo i otpustimo ono što više ne nosimo u sebi. Svaki predmet ima svoju priču, ali ne mora zauvek da ostane u našem prostoru.
2. Počnite od velikih stvari – ne od fotografija
Emocionalno najteži deo – pisma, fotografije, lični papiri – treba ostaviti za kraj. Margareta savetuje da se krene od podruma, tavana, ormara kod ulaza. "Ako ne možete da zatvorite fioke ili vrata ormara – vreme je da nešto uradite." Veliki predmeti zauzimaju prostor, ali ne nužno i emocije. Male stvari nose težinu sećanja – zato ih čistite tek kad ste spremni.
3. Garderoba, kuhinja, knjige – redosled koji olakšava
- Garderoba: Poklonite ono što ne nosite, što vam ne pristaje ili što vas više ne raduje.
- Kuhinja: Oslobodite se suvenira – šolje, tanjirići, teglice. Uspomene ostaju u srcu, ne u vitrini.
- Knjige: Napravite spisak i ponudite ga rođacima i prijateljima. Ostatak poklonite biblioteci – knjige će nastaviti da žive.
4. Uključite porodicu – pretvorite čišćenje u razgovor
Margareta predlaže da pozovete unuke, prijatelje, komšije. "Pokažite im predmete, ispričajte priče. Dok pričate, neka ponesu ono što im treba." To nije samo fizičko raščišćavanje – to je prenošenje sećanja, vrednosti i nežnosti.
5. Ne čekajte kraj – počnite dok ste još tu
"Mrtvo čišćenje" nije rezervisano za starije osobe. "Možete ga obavljati i u tridesetim godinama – ako ne možete da zatvorite fioku, vreme je.“ Što ranije počnete, lakše ćete odlučivati. Ne radi se o smrti – radi se o životu koji želite da živite rasterećeno. Pogledajte u galeriji kako izgleda jedan prelep švedski stan u kojem nema ničeg suvišnog, a pročitajte i koje radove treba da završite u kući i dvorištu pre zime.
BONUS VIDEO: