Sušenje voća nije komplikovan proces kako se možda u prvi mah čini, za njega nam je najvažnija dobra priprema namirnica. Vodite računa o tome da plodovi budu zdravi i zreli, ali i dobro oprani.

Kruške i jabuke mogu se oguliti ili ostaviti s korom, nakon čega se isecaju po dužini na četiri do osam delova, ili pak na kolutove debljine od pola do jednog centimetra.

Breskve i kajsije se mogu oguliti, ali je bolje da budu neoljuštene, jer se tako gubi manje soka. Samo se prepolove i odstrane im se koštice. Sušenje voća jeste odličan metod konzerviranja, ali morate povesti računa i o kalorijama koje na ovaj način unosite u vaš organizam. 

VIŠE: Kuglice od suvog voća

Porcija suvog voća ili povrća ima dvostruko više kalorija od redovnog svežeg voćnog obroka. Dakle, šolja sveže iseckanih jabuka jednaka je polovini šolje iseckanih sušenih jabuka – vodite računa o tome, naročito ako ste na nekoj dijeti. Isto važi i za sušene kajsije, šljive i bilo koje drugo voće. 

Takođe ako pravite kompote od sušenog voća, povedite računa! Prilikom pripremanja kolača računajte na to da je sušeno voće dosta slađe, pa će vam biti potrebno gotovo duplo manje šećera. Hrana koja je osušena ima duži rok trajanja nego ona koja je konzervirana na drugi način. Ako je dobro vakuumirana, može sačuvati kvatitet i do 20 godina. Zahvaljujući malom volumenu, sušena hrana u ostavi ili na policama ne zauzima mnogo prostora. Podsetimo, domaće sušeno bilje i začini prilikom kuvanja imaju dosta jaču aromu, što ne važi za one što su industrijski prerađeni...

Priprema povrća:

  • za sušenje povrća odaberite plodove kakve biste koristili za pripremu ručka (sveže i neoštećene) 
  • ne bi trebalo da budu uveli ili truli plodovi, ili pak oni koji su dugo stajali. Povrće treba temeljno oprati, očistiti i iseći po dužini. Veliki komadi seku se po širini kako bi svi bili sličnih dimenzija i ravnomerno se sušili. 
  • Povrće se seče na drvenoj dasci i, po mogućstvu, nožem od kvalitetnog nerđajućeg čelika, kako ne bi došlo do oksidacije. 
  • Povrće pre sušenja može da se blanšira: isečeni komadi stavljaju se u proključalu vodu ili na paru, pa se vade pre nego što previše smekšaju, ali treba voditi računa o tome da svi budu podjednako izloženi visokoj temperaturi. Tako se sprečava kvarenje, a ujedno i skraćuje vreme sušenja. 
  • Osušeno povrće koristi se za pripremu supa, sosova ili variva na uobičajen način, dok su pečurke idealne za salate, pite ili čorbe.

Sušenje voća na suncu

Ovaj način je najjednostavniji. Plodove staviti na osunčano mesto, najbolje na južnoj strani, po mogućnosti na drvenu podlogu, jer će na metalnoj oksidisati, potamneti i poprimiti neprijatan miris. Ako je sunce jako, onda plodove morate nekoliko puta dnevno promešati, da sušenje voća bude što ravnomernije. Kad je skoro suvo, premešta se u hlad, gde će se laganije i potpunije osušiti. Najbolje je da se ostavi tri dana na suncu (preko celog dana), i jedan dan u hladu.

Sušenje voća u rerni

Ova metoda ima svojih prednosti jer se na ovaj način i voće i povrće mogu sušiti i kada nije sunčano vreme, ali treba paziti da rerna nikada ne bude pregrejana. Ako je temperatura viša od 80 stepeni, na površini plodova uhvatiće se tvrda kora, kroz koju će toplota teško prodreti, pa će se puno brže kvariti.

Najbolja temperatura za sušenje voća i povrća jeste ona između 33 i 60 stepeni, a tokom tog procesa treba u nekoliko navrata promešati namirnice da se sa svih strana ravnomerno osuše. Vrata rerne poželjno je povremeno otvarati da bi se ispustila vlaga koja se u njoj nakuplja. Sušenje hrane se može obaviti i na običnom kuhinjskom limu (tepsija), samo na njega treba staviti papir za pečenje.

Izvor: Dijeta Mesečeve mene