Današnji mališani provode gotovo dvostruko manje vremena na svežem vazduhu nego pređašnje generacije. Prema istraživanjima, prosečno dete provede 25 sati nedeljno pred televizorom, a samo petnaestak u prirodi.

Široka dostupnost video igara i „crtaća“, statičan stil života, naučen od roditelja, koji najveći deo dana provode na poslu, „zaslužni“ su za to da deca sve manje znaju da uživaju u prirodi i klasičnim igrama na čistom vazduhu. Generacije njihovih roditelja zabavljale su se izmišljenim igrama, a današnji mališani kao da ne znaju šta bi s mnoštvom igračaka koje su im na raspolaganju. Ako se vikendom proštetate po nekom šoping centru, videćete da su oni postali nova porodična „izletišta“.

Gojazno svako peto dete!

Sedelački način života jedna je od glavnih odrednica savremenog čoveka, a ta smanjena fizička aktivnost nosi sobom brojne zdravstvene probleme u srednjoj i starijoj životnoj dobi. Poznato je da su Srbi jedna od najdebljih nacija na svetu. Prema nekim procenama, čak 54 % stanovništa Srbije je gojazno, a debljina je kriva za brojne kardiovaskularne bolesti, dijabetes, bolesti kostiju, povišeni krvni pritisak...

Posebno zabrinjava debljina najmlađih - u Srbije je gojazno (pretilo) svako peto dete! Da li smo gojazni zato što se premalo krećemo i zato što vikendom sve ređe odlazimo na izlete? Naravno, odgovor nije jednostavan, ali krivca svakako treba tražiti i u toj činjenici.

PageBreak

Zašto je koristan boravak u prirodi

Osim što zadovoljava onu vitalnu ljudsku potrebu za kretanjem, boravak u prirodi je edukativan, naročito za decu, koja tako uče o svetu koji ih okružuje, imaju mogućnost njegovog neposrednog doživljaja, podstiče ih na kreativnost, razvija njihovu maštu... Takođe, dok su u prirodi, deca kroz igru testiraju svoje mogućnosti, posebno brzinu, snagu i izdržljivost, ali na taj način i uče o sebi. Naime, oni kroz igru i druženje stvaraju odnose s prijateljima i svima oko sebe, te shvataju da kvalitet njihovog života uveliko zavisi od tih odnosa, oni „vežbaju“ toleranciju, ali i oslobađaju višak energije. Isto tako, deca uče da prihvataju poraz, razvijaju emocije sreće, zadovoljstva, tuge... koje opet proizlaze iz interakcije sa drugima.

Prema nekim istraživanjima, deca koja žive s prirodom inteligentnija su i postižu bolje rezultate u školi. Iako ne treba generalizovati, činjenica je da kratki izlet u novo, dotad nepoznato okruženje, može da podstakne dete na istraživanje i motiviše ga na dalje učenje. Na taj način i roditelji stiču bolji uvid u ono čime se njihovo dete oduševljava, spoznaju njegove interese, pa tako mogu da ih lakše podstiču i usmeravaju. Uprkos svim blagodetima boravka u prirodi, činjenica je da danas, nažalost, mnogi mališani odlaze na izlete jedino zahvaljujući redovnom programu u školama i vrtićima.

Pati i koštani sistem

Manjak kretanja kao odrednica savremenog načina života, osim što stvara već pomenutu generaciju gojaznih ljudi, donosi i druge zdravstvene tegobe, naročito u razvoju koštanog sistema. Naime, već deca predškolskog uzrasta mogu da imaju neke deformacije kao što su loše ili skoliotično držanje (zakrivljenje kičme u obliku slova S) ili, što je najčešće, spuštena stopala. Sve te deformacije posledica su slabosti mišića leđa, stomaka i stopala, što se lako može ispraviti vežbanjem.

Naravno, za takve probleme postoje ciljane vežbe i sportovi koji ih ublažavaju, ali je pitanje da li bi takvi poremećaji bili manje učestali kad bi deca bila telesno aktivnija. I zato, umesto da vikende provodite pred televizorom, idite sa detetom na kratak izlet i podarite mu novi doživljaj sveta oko sebe. Na taj način stvorićete mu zdrave navike koje će mu, bez sumnje, poboljšati kvalitet života, a samim tim i psihičko i fizičko zdravlje.

Danijela Petrov