Ko sam ja? U čemu sam dobar? Čime želim da se bavim jednog dana?

Sa ovim i sličnim pitanjima danas se svakodnevno susreću mladi od kojih se očekuje da u godinama kada prestaju da budu deca, a još uvek nisu zreli ljudi, izaberu pravi put za sebe i donesu teške i važne odluke zbog kojih poneki čak i iskreno zažale u životu.

Tinejdžersko doba često je pravo iskušenje kako za decu, tako i za roditelje. I jednima i drugima to su zaista "lude godine", doba traženja i pronalaženja samog sebe, kao i odgovora na bezbroj životnih pitanja.

Kako bi tinejdžerima olakšale period sazrevanja i odrastanja i pomogle im da što sigurnije grade svoj svet, Dubravka Miljković i Majda Rijavec napisale su priručnik za tinejdžere "Tinejdž psiha" koji je izdala IK Profil knjiga. Polazeći od činjenice da su problemi sastavni deo života, autorke ove knjige pokušale su da objasne mladom čoveku da dileme u koje je zapao ne muče samo njega već da se sa istim ili sličnim nedoumicama susreće mnogo njegovih vršnjaka.

VIŠE: Katarina Avramović i Lazar Petrović: beogradski tinejdžeri osvajaju plesne dvorane i takmičenja

Da li je neko društven ili povučen, optimista ili pesimista, za šta je neko sposoban i kako te sposobnosti da iskoristi, kako se stiče samokontrola i kako se prepoznaju osećanja, šta je strah i zabrinutost i na koji način ih prevazići, kako se stiču prijatelji i nove ljubavi... samo su neke od tema koje se u priručniku razjašnjavaju kroz upitnike i zadatke. Ovakva interaktivna metoda navodi tindejdžere da razmišljaju i rešavaju probleme, ali im daje i ideje za aktivnosti koje mogu da im pomognu da bolje upoznaju sebe.

Priručnik nudi i mnoštvo smernica koje tinejdžere upućuju da se jače oslone na sopstvene snage i lakše reše probleme s kojima se svakodnevno susreću. Posebno poglavlje posvećeno je učenju i savetima kako se motivisati za učenje, a obuhvaćene su i ozbiljnije životne teme s kojima se mladi suočavaju, kao što su nasilje u porodici, školskoj sredini, ili razvod roditelja.

Dok su pisale knjigu, diplomirani psiholozi Dubravka Miljković i Majda Rijavec na umu su imale da to treba da bude i štivo za roditelje, ali i za nastavnike. Priručnik bi, kako su istakle u razgovoru za Lisa magazin, mogao da posluži kao svojevrsni prozor u tinejdžerski svet, pa čak i savetnik za bolje obostrano razumevanje. Kao knjiga koja se sa praktične strane bavi nekim od najčešćih pitanja odrastanja, Tinejdž psiha podsetiće roditelje kako je to biti tinejdžer. 

- Mi smo odrasle u nekom drugom vremenu i situacija se od tada mnogo promenila. Ali, bez obzira na to, sve tinejdžere muče slični problemi – ljubav, prijatelji, roditelji, škola, a one malo starije i odgovori na pitanja Ko sam ja i Šta da radim u životu? Tinejdžeri više nisu deca, ali nisu još ni odrasli i nije im lako da izađu na kraj sa svim tim.

U naše vreme nije bilo takvih priručnika i mi smo savete uglavnom tražili po raznim časopisima, a dosta smo i međusobno razgovarali. Mlade ljude muče svakakvi problemi – neke mogu sami da reše sami, neke uz pomoć roditelja i prijatelja, a neke i uz pomoć knjige – kaže Majda Rijavec podsećajući da nisu svi tinejdžeri skloni da odgovore traže u knjigama, ali ima i onih koji jesu i baš zbog njih je trebalo napisati ovaj priručnik.

VIŠE: Jednostavna i zanimljiva soba za tinejdžera

Dugogodišnje iskustvo naših sagovrnica pokazalo je da su najdragocenija tri saveta koje možete dati klincima tokom tinejdž-doba: proći će, budite milostivi prema svojim roditeljima i pokušajte da upamtite nešto od ovoga što sada proživljavate da bi ste se toga setili kad i sami budete roditelji. Baveći se problemima tinejdžera i njihovih roditelja Dubravka Miljković i Majda Rijavec najčešće se susreću sa istim problemom – nerazumevanje generacija. 

- Hajde što deca ne razumeju roditelje, nisu se još oprobali u toj ulozi, ali kako to da roditelji tako malo razumeju svoju decu? Mora da je na delu fenomen tzv. namernog ili motivisanog zaboravljanja koji štiti naše mentalno zdravlje. Zamislite kakav bi nam život bio kada bismo pamtili sva loša iskustva iz svoje mladosti! Povezano sa zaboravljanjem je i, verovali ili ne, falsifikovanje sopstvene prošlosti. Uglavnom se ona ulepšava: nekad smo se bolje zabavljali, više učili, uopšte govoreći bili bolji iako smo živeli u težim uslovima...

Na drugoj strani teksta pročitajte koji je cilj svakog roditelja!

PageBreak

Ulepšvanja su najčešće  argumenti roditelja u prepirci s svojim tinejdžerom koji se ne odvaja od TV ekrana. A ne uči. A sve ima. A ti se mučiš i žrtvuješ zbog njega – objašnjavaju autorke priručnika Tinejdž psiha koje tvrde da današnje tindejžere i njihove roditelje najviše muče ljubavni problemi, prijateljstvo, škola, kao i izazovi kako izaći na kraj s drugima i sa samim sobom. 

- Kad odrastemo, lako zaboravimo da smo i mi jednom bili tinejdžeri, da smo "ratovali" sa svojim roditeljima, prećutali neku jedinicu u školi, krišom pušili, kasnili iz disko-kluba pa se izvlačili na loš gradski prevoz, učili u zadnji čas, borili se za slobodu da biramo svoju odeću i frizuru ili da odemo na more s prijateljima. A roditelji su se ljutili i brinuli, a nama nije bilo jasno zašto. Danas smo mi roditelji, ozbiljni i odgovorni, i ljutimo se i brinemo zbog ponašanja svojih tinejdžera. To je normalno i to se od nas i očekuje, ali pre nego što se izvičemo na svog tinejdžera možda bi ponekad trebalo da se zapitamo „jesam li i ja tako radio u njihovim godinama?“ Verovatno jeste, a vidite da niste ispali tako loši – šale se Dubravka i Majda.

Autorke priručnika "Tindejdž psiha" smatraju da je škola najvažnija institucija koja brine o tinejdžerima i to zahvaljujući entuzijazmu učitelja. Kada bi ih neko pitao za stručni savet kako da škola postane najveći oslonac tinejdžerima, naše sagovrnice imaju neke predloge. Odmah bi uvele nastavni predmet koji bi se zvao Sreća. Tu se pozivaju na Platona koji je bio uveren da je čovek srećan, a društvo dobro organizovano samo ako se svaki pojedinac bavi onim aktivnostima za koje ima prirodne sposobnosti, te da je primarni cilj vaspitanja  otkriti koje su to sposobnosti i onda ih razvijati kako bi se što bolje iskoristile. 

VIŠE: Srećni tinejdžeri odrastaju u srećne ljude

- Od Platona je prošlo 2.000 godina, a nije baš da smo kao društvo uspeli tu nešto da uradimo. Verujemo, a u pozitivnoj psihologiji ima i dokaza za to, da ljudi, pa tako i tinejdžeri, najbolje napreduju ako razvijaju ono što je kod njih dobro, čemu su prirodno skloni. Ako uložimo svoju energiju i vreme u područje za koje smo talentovani – napredak je brži, a motivacija zbog toga raste. No, mnogi mladi ljudi, nažalost, često ni ne otkriju u čemu su dobri, jer jednostavno nisu imali priliku za to.

Škola u tome može da odigra veliku ulogu – bilo kroz redovnu nastavu, bilo kroz vannastavne aktivnosti. Pri tome, svaki učitelj i nastavnik može iskoristiti ono što zna dobro da radi – da slika, peva, svira, bavi se nekim sportom, vozi bicikl, igra šah, bridž, ili folklor, uređuje prostor, gaji cveće... Ako nastavnici imaju entuzijazma za nešto, to će preći i na njihove učenike, i mnogi će se u tome pronaći – tvrde Dubravka Miljković i Majda Rijavec. 

Svakom roditelju je cilj da od svog klinca napravi valjanog čoveka, a možda im u tome pomognu saveti naših sagovrnica koje smatraju da detetu treba odrediti granice i proširivati ih kako ono raste i razvija se.

VIŠE: Sa tinejdžerima iskreno o seksu

To znači da roditelj ne treba umesto njega da radi stvari koje ono može i treba da radi samo. Postavljajte detetu zadatke koje je u stanju da obavi – kad se potrudi. Pomozite mu da upozna sebe i da nauči da koristiti svoje jake strane i sve svoje kvalitete. Ne zaboravite da ga pohvalite i učite se međusobnoj toleranciji.

Tekst: Ivana Vušković