Simbol glavnog grada Nemačke su Brandenburška kapija na Pariskom trgu. Krajem 18. veka izgradio je arhitekta Karl Gothard Langhans na zahtev pruskog cara Fridriha Vilhelma II. Na njenom vrhu je kip Viktorije, rimske boginje pobede, u kočiji s četiri konja. Panoramu grada i okoline u širini do 40 km možete videti sa 368 metara visokog TV tornja. Posetioci mogu da jedu u rotirajućem restoranu na visini od oko 204 metra. Obavezna turistička destinacija je i Memorijalna crkva cara Vilhelma izgrađena 1895. godine u neoromaničnom stilu, koja je prilično oštećena tokom bombardovanja 1943. godine, ali na zahtev meštana nije obnovljena, pa i danas svedoči o ratnim razaranjima. Najpoznatijom ulicom Friedrichstrasse stići ćete do Checkpoint Charlieja, jednog od mesta na kojima se moglo preći iz Zapadnog u Istočni Berlin. Nekoliko metara dalje su ostaci Berlinskog zida, koji je većim delom uništen. Berlin je i najzeleniji grad u Nemačkoj. Ako dolazite avionom, videćete pri sletanju, i zelene obale i vodu... sve dokle oko seže.

Jednu od najmlađih, ali i najvećih evropskih metropola njeni stanovnici, a i mnogi istoričari, nazivaju najvažnijim gradom 20. veka. Kulturno, istorijsko i administrativno središte Nemačke živelo je burno u proteklom veku, a nakon što je 1945. podeljen na četiri okupacione zone, puls Berlina određivao je zbivanja u svetu. Do kraja Drugog svetskog rata srušeno je čak 70 % grada. Berlinski zid postavljen je u noći 13. avgusta 1961. za samo četiri sata. Njegovo rušenje 1989. godine označilo je novo doba, ne samo za Nemačku nego i za ceo svet. Nalazi se u elitnom društvu gradova koji se mogu pohvaliti s čak tri operske dvorane, 153 muzeja i 420 galerija. Muzejsko ostrvo je kulturni dragulj Berlina pod zaštitom UNESCO-a, a u Starom muzeju naći ćete i poprsje egipatske kraljice Nefertiti. Prošetajte i Prenzlauer Bergom, kvartom prepunim pabova, restorana, galerija, prodavnica... koji živi danju i noću. Posetite i Kulturbrauerei, središte kulturne scene na 25.000 m² (bioskop, pozorište, galerije, klubovi). Berlin godišnje poseti više od milion ljubitelja alternativne kulture i onih koji traže slobodu izražavanja.

Razmazite duh i telo

Hotel Adlon bogate tradicije nalazi se na Pariskom trgu. Idealno je odredište za sve željne luksuza i najbolje usluge. Otvoren je 1907. godine, a u njemu su odsedale brojne važne ličnosti koje su posećivale grad: političari, glumci (Čarli Čaplin) i pevači (Majkl Džekson). U sklopu hotela su vrtić, sauna, solarijum, bazen i fitnes centar i čak pet restorana od kojih Lorenc Adlon ima prestižnu Mišelinovu zvezdicu. Noćenje za dve osobe košta skoro 30.000 dinara! Dašak modernog Berlina možete da osetite u hotelu Mandala (5*) na Potsdamer Platzu. Prostrane sobe osvojiće ljubitelje minimalizma, a nakon razgledanja grada nagradite se masažom, osvežavajućim koktelom u baru Qia ili egzotičnom večerom pod staklenim krovom u restoranu Facil. Noćenje u apartmanu za dve osobe košta oko 17.000 dinara. Za noćenje s doručkom u hotelu Agon na Alexanderplatzu (3*), koji se nalazi blizu starog gradskog trga, dovoljno je da izdvojite oko 7.000 dinara (www.agon-alexanderplatz.de).

U riznici berlinskih restorana s ponudom specijaliteta sa svih strana sveta nećete pogrešiti ako odaberete libansku, tursku, japansku ili marokansku kuhinju. Od lokalnih specijaliteta ne propustite da probate krvavice, goveđi rep i kobasice u sosu od piva, kao i kobasice u sosu od paradajza i karija sa prženim krompirićima (porcija košta oko 800 din). Koliko je taj specijalitet omiljen u Berlinu, potvrđuje i odluka da se otvori i muzej u čast ovog jela – Currywurst Museum. Kao najdraži desert Berlinci će vam preporučiti toplu štrudlu od jabuka sa šlagom i sladoledom od vanile (oko 500 dinara). Mnoga nepca očara i Kaiserschmarn (carske mrvice), pečeno testo slično palačinkama sa suvim grožđem i bademima koje se mogu preliti kompotom od višnje i ukrasiti šlagom (oko 600 dinara). Iz ovog divnog grada nemojte da odete, a da ne naručite najpoznatije domaće pšenično pivo, Berliner Weisse, koje poslužuju sa slamkom.

Tekst: Maja Šimunjak • Foto: Lisa arhiva i Smagpictures

 Nemačka, Berlin, Branderburška kapija, Checkpoint Charli

LepaiSrecna Bio je poznat kao zidom podeljen grad - na Istočni i Zapadni deo. Berlinski zid srušen je 1989. godine. Ostali su Check Point Charlie i mali delovi zida, koji služe kao podsetnik i turistička atrakcija