• Danas je Blaga Marija, praznik praćen brojnim narodnim verovanjima.
  • Sunčan i topao dan nekada se smatrao znakom rodne i dobre godine.
  • Beograd je danas topliji od Kaira, što dodatno privlači pažnju.

Danas je Blaga Marija, praznik koji srpski narod vekovima poštuje sa posebnom pažnjom. Iako Crkva ovaj dan posvećuje svetoj Mariji Magdalini, u narodnoj tradiciji za Blagu Mariju vezuju se brojni običaji i verovanja, naročito oni koji se odnose na prirodu i vremenske prilike.

Nekada se verovalo da na Blagu Mariju ne treba započinjati teške poslove u polju niti raditi ono što bi moglo da izazove nesreću. Ljudi su ovaj dan provodili mirnije, u molitvi, okupljanju porodice i sa nadom da će ostatak leta biti rodan i miran. 

Šta vreme na Blagu Mariju govori prema narodnom verovanju?

Posebno mesto u narodnom predanju zauzima vreme na Blagu Mariju. Stari su pažljivo posmatrali nebo, sunce, oblake i vetar, verujući da priroda na ovaj dan nagoveštava kakav će biti nastavak leta i rana jesen.

Prema narodnom verovanju:

  • Ako je dan sunčan, vedar i topao, to se smatra dobrim znakom. Verovalo se da će leto još dugo trajati, da će usevi lepo sazreti i da će godina biti rodna.
  • Ako je vreme mirno, bez jakih vetrova i nevremena, govorilo se da će i naredni period biti stabilan i povoljan za poljoprivredu.
  • Ako padne kiša ili zagrmi, narod je to često tumačio kao najavu promenljivog vremena i mogućih nepogoda tokom ostatka leta.
Šta nam vreme na Blagu Mariju poručuje?
Vernici u crkvi Foto: ATA / Antonio Ahel

Beograd danas topliji od Kaira

Zanimljivo je da je danas u Beogradu toplije nego u Kairu, što predstavlja neobičnu vremensku situaciju.

Posmatrano kroz prizmu narodnih verovanja, ovako topao i sunčan dan na Blagu Mariju mogao bi da se protumači kao znak dugog, toplog leta i dobre godine. Naravno, reč je o delu srpske narodne tradicije i folklora, a ne o meteorološkom pravilu ili naučnoj prognozi.

Dragocen deo srpske tradicije

Bez obzira na to koliko danas verujemo narodnim predanjima, ona predstavljaju važan deo srpske kulturne baštine. Kroz njih se vidi kako su naši preci pažljivo posmatrali prirodu i u njenim promenama tražili smernice za život, rad i nadu u dobru godinu, piše Žena.

BONUS VIDEO:

01:44
Tamara Misirlić o rođenju sa 6 prstiju i svešteniku Izvor: Lepa i Srećna