Sutra, 3. juna, pravoslavni vernici proslavljaju Svetog cara Konstantina i caricu Jelenu, a za ovaj praznik vezani su i običaji koji se poštuju vekovima.
Odluke cara Konstantina sudbonosno su uticale na istoriju sveta - on je priznao hrišćanstvo, što je presudno doprinelo da postane vodeća monoteistička religija i osnovao je Konstantinopolj, grad ravan Rimu, čime je osigurao da Rimsko carstvo opstane dugo posle pada Rima i zapadnih provincija u 5. veku.
Rimski car Konstantin Veliki rođen je u 27. februara 272. godine u Naisu, današnjem Nišu u Srbiji. Ovaj praznik je zbog toga i slava grada NIša. Konstantinovi roditelji bili su car Konstancije Flor i carica Jelena. Flor je imao još dece od druge žene, a sa Jelenom samo Konstantina.
Kada je Konstantin preuzeo vlast, imao je tri velike borbe pred sobom - protiv rimskog tiranina Maksencija, protiv Skita na Dunavu i protiv Vizantinaca.
Pred borbu sa Maksencijem, kada je Konstantin brinuo i sumnjao u svoj uspeh, javio mu se sjajan krst na nebu, okićen zvezdama, a na krstu je pisalo: "Ovim pobeđuj".
Zadivljeni Konstantin naredio je da se iskuje veliki krst, sličan onom koji mu se javio, i da se taj krst nosi ispred vojskom.
Car Konstantin je uz pomoć sile krsta pobedio brojno nadmoćnijeg neprijatelja, a Maksencije se udavio u Tibru.
Potom je Konstantin 313. godine izdao znameniti Edikt u Milanu, kojim je ukinuo progon hrišćana
Posle pobede nad Vizantincima, Konstantin je sagradio prestoni grad na Bosforu, koji se od tada naziva Konstantinopolj (današnji Istanbul).
Bolest i isceljenje
Car se, međutim, ubrzo teško razboleo, a lekari i žreci (vračevi) su mu savetovali da se leči kupanjem u krvi zaklane dece, ali je Konstantin to odbio.
Tada su mu se javili apostoli Petar i Pavle i rekli mu da potraži episkopa Silvestra koji će ga izlečiti od teške bolesti.
Episkop ga je poučio hrišćanskoj veri i krstio ga i bolest je napustila Konstantinovo telo.
Kada je crkvu pogodio razdor zbog jeretika Arija, Konstantin je 325. godine u Nikeji sazvao Prvi vaseljenski sabor. Na tom saboru je osuđena jeres i utvrđeno pravoslavlje.
Sveta Jelena, majka cara Konstantina, bila je revnosna hrišćanka, a u Jerusalimu je pronašla časni krst gospodnji, što se obeležava praznikom Krstovdan, i sazidala na Golgoti crkvu vaskrsenja i mnoge crkve po svetoj zemlji.
Na današnji dan, veruje se, treba otići u crkvu, na liturgiju, pomoliti se i zapaliti sveće. Običaj kaže da se umijete svetom crkvenom vodicom za zdravlje.
Za današnji praznik vezuje se i molitive:
Molitva prva svetim caru Konstantinu i carici Jeleni
Sveti carevi Konstantine i Jelena, pred Bogom i Materom Božjom vi ste nada naša i posrednici naši, naša radost u vremenima zlim, štitite nas kad ustreba i pomozite nam. Manastira naših i crkava pazitelji, zbog čega verujemo i molimo se u suzama usrdno vama, ne okrenite se od nas slabih, i posredujte pred Bogom i prečistom materom Božjom Marijom da bdiju nad nama praštajući nam sagrešenja naša i da sve nas osnaže u veri doživotno, do oproštaja grehova naših. Amin.
Molitva druga svetim caru Konstantinu i carici Jeleni
Sveti carevi Konstantine i Jelena, vi koji ste čistiji od svih Gospodnjom rukom odabranih careva, padajući pred vama u suzama vas molimo: pomilujte nas koji smo u nevoljama; vi ste posrednici naši pred Svetom Trojicom, i izbavitelji. Počujte moljenja naša sada, odagnajte nevolje naše u ovom zemnom životu i izlečite nemoći naše, iscelite bolesti naše, ugasite plamen zlobe naše, izbavite nas od neprijatelja vidljivih i nevidljivih. Dajte nam da u miru sa drugima i u miru svome duševnom živimo; pomozite nam molitvama vašim svetim. Smilujte se sada i oprostite sagrešenja naša, jer sa Strahom i umiljenjem kličemo vam: Roditelji hrišćana! Amin.
BONUS VIDEO:
Žena/Pravoslavna Srbija/Lepa i srećna