Izmenjeni klimatski uslovi kojima svedoči planeta utiču na čitav živi svet. Kakve posledice trpi poljoprivreda?

Klima u Srbiji se menja kao i svuda u svetu, međutim mi se nalazimo u širem pojasu Mediterana u kom se klima menja brže od proseka u odnosu na druge delove planete. Srbija se već ugrelaja 1,4 stepena u odnosu na drugu polovinu XX veka, dok se temperatura na zemlji povećala za 1,2 stepena u odnosu na preindustrijski period.

Šta to znači? Zbog tog povećanja temperature dešava se niz promena u klimatskom sistemu. Pre svega imamo toplija sva godišnja doba, naročito letnju sezonu koja je toplija čak i više od ta 1,4 stepena, ona je negde preko 2 stepena toplija u onosu na drugu polovinu XX veka.

Toploti talasi, inače poznati u meteorologiji, danas su dva do tri puta češći u Srbiji tokom letnjih meseci, što teško podnosi čitav živi svet.

Pošto se temperatura povećala i tokom zime, istovremeno imamo manje hladnih ekstrema. Takođe, usled posledica izmenjenih klimatskih uslova pojavile su se i promene u padavinama, koje su veoma značajne, naročito za biljni svet.

Šta se dešava? Imamo suše u toku leta jer imamo manje padavina, 10 do 20 procenata, a u poslednjih deset godina i preko 20 procenata na jugu i jugoistoku Srbije. Suše koje se javljaju češće, duže su i intenzivnije.

Visoke temperature prilikom sazrevanja voća i grožđa usporavaju formiranje hemijskih jedinjenja koje plodovima daju boju i ukus, što umanjuje njihov kvalitet.

Visoke temperature tokom leta, sa druge strane, mogu izazvati ožegotine na plodovima i drugim delovima biljke, a takođe usporavaju razvoj jer biljka svu svoju energiju troši u procesu transpiracije kako bi se ohladila.

Problem nastaje u tome što se menja količina padavina tokom sezona. Problem po biljni svet predstavlja i pojava da posle duge i jake suše, padne velika količina kiše u kratkom vremenskom periodu. U poljoprivredi velika količina vode u kratkom vremensko periodu ne pogoduje biljkama, jer one ne mogu da iskoriste svu tu količinu.

Takođe, velike količine padavina, naročito ako se jave u vreme cvetanja kada ometaju oplođenje. Intenzivne padavine pospešuju eroziju zemljišta, mogu dovesti do pucanja plodova (npr. trešnja, višnja), a vlažni uslovi pogoduju razvoju biljnih bolesti i štetočina.

Zbog povećanja temperature u zimskom periodu imamo smanjenje količine snežnog pokrivača i dužine trajanja njegovog zadržavanja na površini. To predstavlja problem i za biljke i za vodotokove, jer kada na proleće sneg treba da se otapa – nema šta da se otapa i stvori zalihu vlage u zemljištu.
Za ublažavanje nabrojanih, ali i mnogih drugih rizika po poljoprivrednu proizvodnju, na raspolaganju je čitav niz mera koje se mogu sprovesti. Izbor vrste i sorte poljoprivredne kulture na konkretnoj lokaciji u skladu sa agroekološkim uslovima koji na njoj vladaju je jedna od osnovnih mera prilagođavanja, a koja se postiže kroz rejonizaciju poljoprivredne proizvodnje.

Značaj uticaja promene klime na poljoprivredu obrađen je i u saradnji sa Programom UN za razvoj kroz prjekat „Unapređenje srednjoročnog i dugoročnog planiranja mera prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove u Republici Srbiji“. Više informacija o samom projektu se može pronaći na ovom linku.