Među ocenjivačima rakija, na degustaciji 65 uzoraka održanoj u Beogradu (pobednici takmičenja "Beogradski pobednik" su bili proglašeni 16. decembra 2012. godine na Rakija Festu) sreli smo i jednu damu - doktorku Snežanu Stanković (64), profesorku Visoke poljoprivredno-prehrambene škole strukovnih studija u Prokuplju.

Iako je probala šljivovicu, jabukovaču, dunjevaču, kajsijevaču, viljamovku, lozovaču, rakije od divlje kruške, trešnje, višnje, borovnice, drenjine, maline, banane, zove, klekovaču, travaricu, orahovaču, medovaču i vinjak Snežana, kako kaže, nije osećala umor, a to nije ni bio najveći broj uzoraka koje je jednom danu ocenila (rekord je 71 uzorak).

- Degustacijom se piće može oceniti bez gutanja, mada se u cilju dobijanja potpunije slike o kvalitetu pića može i to učiniti. Ja gutam samo dobre uzorke. U toku probanja jedne serije rakija (deset do petnaest uzoraka) prave se pauze za čaj, kafu ili šetnju – kaže Snežana koja je i stručnjak za ocenjivanje vina.

- Dobra rakija je ona koja ostavlja utisak da ste zagrizli voćku od koje je napravljena. Boja i bistrina se ocenjuju čulom vida. Boja je značajan parametar kvaliteta pića i na osnovu toga se vidi da li je isto sazrevalo određeno vreme u nekom drvenom sudu ili ne. Mladi destilati su bezbojni, kao i neke rakije, koje se čuvaju u staklenim sudovima ili u sudovima od inoksa. Bistrina se najbolje ceni ako je čaša sa pićem okrenuta blagom izvoru svetlosti – objašnjava nam.

Privatno volim da popijem dobru staru šljivovicu i izuzetno cenim rakiju od dunje, kajsije i vinjak – kaže Snežana. - Miris i ukus predstavljaju najvažnije parametre koji utiču na krajnji zaključak o kvalitetu pića. Kada degustiram, najpre mirišem piće. Miris se ocenjuje laganim, kratkotrajnim udisajima iz čaše i zadržavanjem u nosu. Nije poželjno više puta to ponavljati istim pićem, jer se na njega čula  navikavaju i dalje ne opažaju. Zatim se uzima manja količina pića pa se provalja po ustima tako da dospe do jezika i nepca i kratko u razmacima uzima se vazduh. Na vrhu jezika se oseća slatko, sa strane jezika kiselo i slano, a na korenu jezika i nepcima gorko, što znači da se piće ne mora progutati da bi se pravilno ocenilo. Alkoholno piće se u ustima postepeno zagreva i na taj način se oslobođaju aromatične materije koje preko nepčanih otvora odlaze u nos i tada se oseća njegov kvalitet.

Ispričajte nam kako vas je posao iz Beograda naneo do Niša i Prokuplja. Gde ste radili u Beogradu?

- Početkom sedamdesetih godina diplomirala sam tehnologiju biljnih proizvoda na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu, očekujući da ću se baviti isključivo naučno-istraživački radom. Sa tom željom sam otišla u Niš i prvo radno mesto bilo mi je u Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo, u enološkoj laboratoriji, gde se, pored ostalog, ispitivao kvalitet vina i rakija. Ispitivanje kvaliteta pića pored fizičko-hemijske analize podrazumevalo je i degustaciju. Tu sam stekla prva iskustva u ocenjivanju vina i rakija. Zatim sam učestvovala u u radu lokalnih komisija za ocenjivanje kvaliteta vina i rakija. Prvo veće „vatreno krštenje“ imala sam u Leskovcu na Sajmu vinogradarstva, vinarstva i voćarstva na poziv profesora dr Mihaila Daničića koji je insistirao da njegov najbolji student bude član Komisije za ocenjivanje kvaliteta vina.

Kasnije su usledila učešća na mnogim manifestacijama: Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, na sajmu „Svet vina“ u Beogradu, Sajmu hrane u Budvi, zatim na tradicionalnim manifestacijama u Negotinu, Knjaževcu, Smederevu, Vršcu, Trešnjevici kod Paraćina, selu Šljivovica na Zlatiboru itd., kako u komisijama za ocenjivanje kvaliteta vina, tako i za ocenjivanja kvaliteta rakija. Nekada je ista komisija ocenjivala i vina i rakije.  Rešenjem Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije od 05.07.2005. postavljena sam za člana državne Komisije za senzorno ocenjivanje vina sa geografskim poreklom, a od 05.04.2012. nalazim se na Listi ocenjivača koji vrše ocenjivanje i dužnosti u okviru Panela za senzorno ocenjivanje šire, vina i drugih proizvoda, kao i na Listi ocenjivača koji vrše senzorno ocenjivanje vina sa geografskim poreklom (objavljeno u „Službenom glasniku RS”, broj 31/12).

Da li je još neko u vašoj porodici ocenjivač? Da li su vaša deca zainteresovana za taj poziv?

- Moj sin Ivan završio je arhitekturu u Italiji i uvek mi donosi iz Đenove vina i italijanske poznate likere znajući da će me to obradovati. Moja ćerka završila je prava i nikada nije pokazivala ni najmanje interesovanje da krene mojim stopama.

Snežana Stanković od 1993. godine predaje nastavu na predmetima: Tehnologija vina, Tehnologija jakih alkoholnih pića i Tehnologija piva na osnovnim studijama i Fermentacione tehnologije i Objekti i oprema u fermentacionim tehnologijama na specijalističkim studijama. S obzirom na to da je istovremeno i rukovodilac akreditovane Laboratorije za tehnološka ispitivanja u školi, prilikom svake fizičko-hemijske analize rakije vrši se i degustacija da bi se dalo konačno stručno mišljenje o kvalitetu iste.

Nenad Blagojević