Svedoci smo da se svake godine zapale velike količine žetvenih ostataka, naročito kukuruza, na parcelama radi lakše obrade (ovo je najčešdi razlog).

Tokom jeseni dešava se da gori i zemlja i nebo. Naročito nodu vide se osvetljena prostranstva upaljenih parcela nakon žetve kukuruza.

Paljenjem dolazi do gubitka N,P i K i to u slededim količinama:

Prinos zrna je 11000 kg/ha sa 20% vlage

  • 11000 kg/ha x 0.93% = 10230 kg/ha zrna sa 14% vlage
  • 10230 kg x 0.845 (koef.količine žetv.osta.) = 8644 kg/ha žetvenih ostataka
  • Azot – direktan gubitak u atmosferu. Gubitak 98-100%!

Fosfor i kalijum – ostaju kao pepeo i mogu biti odneti vetrom na drugo mesto ili uneti obradom. U atmosferu „odlazi“ fosfora 21%, a kalijuma 35% dok ostatak ostaje u pepelu!

Tekst: Bogdan Garalejić, dipl.inž., PSS INSTITUT TAMIŠ PANČEVO

Izvor: PSSS

Zaoravanjem strnjike se žetveni ostaci unose u zemljište i na taj način koriste kao đubrivo, zemljište se obogaćuje organskom materijom čime se utiče na povećanje plodnosti zemljišta. Ovo je jako bitno pogotovo ako se zna da je stoke sve manje i da je đubrenje zemljišta stajnjakom svedeno na minimum.

Povrh svega toga treba napomenuti da je paljenje žetvenih ostataka kažnjivo zakonom.

PROČITAJTE JOŠ: Jeftin i odličan trik iskusnih baštovana: kako da napravite prirodno đubrivo za cveće od samo 3 sastojka (URADI SAM + VIDEO)