Čista nedelja, prva nedelja Vaskršnjeg posta, slavi pobedu nad ikonoborcima i uspomenu na ponovno uspostavljanje poštovanja ikona 843. godine u vreme carice Teodore i patrijarha Metodija, a posle gonjenja ikona u VIII i IX veku. Međutim, praznik posvećen vraćanju ikona ustanovljen je nešto kasnije, jer je jošu IX i X veku prva nedelja posta bila posvećena starozavetnim prorocima Mojsiju, Aronu i Samuilu.

PROČITAJTE JOŠ: Osnovna pravila crkvenog posta: kako da očistimo duh i telo od grehova

Negde se ova nedelja naziva i Todorova, Teodorova, Tudorova nedelja. Prvih dana Čiste nedelje važe posebna pravila! Evo kako se ona poštuju u raznim srpskim krajevima:

Prve nedelje Velikog posta se ne pale ognjišta i žene ništa ne kuvaju, nego se jede ranije spremljenahrana. Prvih dana muškarci jedoniče, tj. ništa ne jedu u toku dana dok se ne smrkne. Do četvrtka se ne koristi ni kašika, devojke ne nose nikakav nakit, nigde se ne igra i ne peva. Uveče je sva porodica na okupu, a deca kokaju kokice, što je mnogima jedina večera.

U selima oko Pčinje se kaže da se ne valja jesti sve dok ne izađe zvezda Karavanka. Na Čisti ponedeljak žene spremaju i čiste kuću, deca i odrasli se kupaju, šišaju i briju.

Prvi ko uđe u kuću na Čisti ponedeljak naziva se kvočka. U Republici Srpskoj tu osobu posade “na legalo”, prostru slamu pored ognjišta, pa je časte kuvanom rakijom i pogačom. Na Čistu sredu tj. Pepeljavu sredu je običaj da se ide u kuću koja je dobila prinovu. U nekim mestima Crne Gore veče uoči Pepeljave srede, majke deci na čelu naprave mali krstić od pepela.

Kliknite OVDE da pročitate koje još običaje treba da poštujete tokom Čiste nedelje!

PageBreak

A evo i kako su u jednom kraju upotrebili Čistu nedelju da nagovore decu na Veliki post:

PROČITAJTE JOŠ: Običaji za Vaskrs: pravoslavna pravila za farbanje jaja

Među Crnogorcima iz plemena Kuča rasprostranjen je običaj da izjutra na vratima osvane krst od testa, za koji deca govore da ga je tu ostavila baba Korizma. Ona se javlja u pričama oko Vaskršnjeg posta i u drugim mestima, i obično njome plaše decu, jer ona pazi koja deca se ne drže pravila posta i kad neko pojede nešto mrsno, odmah ga kupi i odnosi u neku strašnu rupu.

Po drugoj verziji, tamo gde deca prekrše post, iskače baba Korizma i trpa svu decu u vreću i odnosi u pećinu. Roditelji mogu da otkupe decu tek na Vaskrs, i to ako donesu gomilu šarenih jaja. Korizma je verovatno bila narodna personifikacija samog Vaskršnjeg posta koja je roditeljima služila da lakše objasne deci pravila ponašanja u vreme posta.

Evo ko u Srbiji slavi ovu sedmicu kao svoj praznik:

U južnoj Srbiji na prvoposni četvrtak – Čisti četvrtak, prave se posebni kolači koji se daju stoci na Teodorovu subotu. U taj dan se ugovaraju svadbe koje će biti tek posle Vaskrsa. U planinskim krajevima čobani slave ovaj dan kao svoj praznik.

Nakon Čiste Nedelje do Vaskrsa nadovezuju se Pačista, Krstopoklona, Sredoposna, Gluva, Cvetna i Strašna ili Stradalna nedelja – poslednja Nedelja pravoslavlja.

Izvor: Medias.rs