Važna prednost hidroponije je to siromaštvo, a u isto vreme štiti životnu sredinu. Mogu se koristiti reciklirana voda i hranljivi sastojci, što znatno smanjuje sredstva potrebna da se uzgajaju biljke.

Hidroponija koja koristi recikliranu vodu troši samo 10% od one količine vode koju zahteva tradicionalno uzgajanje, što je neverovatna ušteda naročito u oblastima koje zavise od navodnjavanja.  Ona takođe eliminiše potrebu za korišćenjem herbicida i pesticida, i koristi samo jednu četvrtinu đubriva od one količine koja se koristi u tradicionalnim baštama.

Kako se površina obradive zemlje u celom svetu smanjuje (10 miliona hektara u godini), ovde se javlja još jedna prednost hidroponskog sistema – u njemu može da se proizvede ista količina prinosa kao i u tradicionalnim baštama, ali na pet puta manjoj površini. S obzirom na to da veštačke hidroponske bašte ne zavise od godišnjih doba, one mogu obezbediti prinose tokom cele godine. Radi se na tome da ovaj sistem proizvodnje hrane postane dominantan u oblastima u svetu koje su prenaseljene, jer će ljudi biti u mogućnosti da primene ovaj sistem na krovovima ili u podrumima. 

Prva i osnovna mana je cena. Ovaj sistem još uvek spada u nešto što je retko, tako da je sama oprema za ovakav sistem skupa. Ipak, jednom kad napravite hidroponsku baštu, znatno ćete uštedeti novac za održavanje.

Još jedna mana je to da ovaj sistem može biti osetljiv na nestanak struje. Zato je važno da imate drugi izvor energije za održavanje bašte.

Dalje, vođenje i održavanje ovakvog sistema zahteva veće tehničko znanje. Ipak, ovo nije nešto što ne može da se nauči. Ukoliko planirate da pokrenete ovakav sistem, sigurno imate nekakvo iskustvo u agrikulturi, a dodatno znanje možete steći na različite načine.

Una Kostandinović