“Nežni sneg na cvetovima, koji je obojila mat purpurna boja, prekriva i prugastu zvezdu svojim belim zracima…“, poetično opisuje zvezdasti štit u svom delu „Alpi“ švajcarski botaničar, ali i pesnik, Albreht fon Haler (1708–1777.). 

Vilinske cvetne stabljike mramorno prošaranim zvezdastim čašicama krase sićušni cvetići. Kada se sasvim otvore na direktnom suncu, nežne cvetne glavice pastelnih boja njišu se kao ogrlica oko vrata. Veliki zvezdasti štit (Astrantia major) možete lako prepoznati prilikom šetnje kroz šumu, jer planinske livade i guste šume od istočne Evrope do Španije prirodno su stanište ove interesantne cvetnice. 

 U bašti su zvezdasti štitovi veoma fleksibilne cvetne perene, koje u zavisnosti od sorte dostižu visinu do 90 cm. Idealna je umereno vlažna baštenska zemlja i mesto na kojem se smenjuju sunce i senka. Ali, ova biljka dobro podnosi i direktno sunce, ukoliko joj je obezbedjeno dovoljno vode.

Stoga se zvezdasti štitovi mogu kombinovati na mnoštvo načina: na primer biljke za senku, kao što su uskolisne funkije (Hosta) i paprat, ali i macina trava (Nepeta) i stepska žalfija (Salvia  nemorosa), odlični su partneri zvezdastom štitu.

U medjuvremenu su se pojavile mnogobrojne sorte zvezdastog štita koje izgledaju vrlo graciozno: „Roma” je roze boje sa svetlucavim zelenim nijansama, „Lars” blista u ružičastoj i purpurno-crvenoj boji, dok „Sunningdale Variegated” ima krem-žute ivice. Unutrašnjost ovog cveta u obliku sunčevih zraka nudi odlično skrovište, zbog čega je ova atraktivna perena pravi pravcijati magnet za insekte. Savet: zvezdasti štit naročito lepo izgleda kao rezan cvet u vazi.