Zastakljena kućica za biljke san je svakog hobi baštovana. Da li će on biti onoliko uspešan koliko priželjkujete, odrediće uspostavljena temperatura u staklenoj bašti kao i izbor biljaka.

U hladnim, nezagrejanim zimskim baštama sa temperaturom od –5°C do +5°C uspevaju mediteranske biljke koje vole svetlost, kao što su maslina, Cistus incanus, agava i nar.

Biljke iz Južne Afrike i Južne Amerike, na primer iohroma, kojsija i pasiflora, vole staklenike s temperaturom od 5°C do 15°C. U toplim zimskim baštama lepo se osećaju hibiskus, paprat i Senna didymobotrya, pri temperaturi od oko 18°C i više, i atmosferi prave džungle.

Šarene cvetnice pretvaraju zimsku baštu u tropsku oazu. Bugenvilee npr. možete da programirate za zimsko cvetanje, tako što ćete fazu mirovanja uspostaviti leti. Egzotične biljke kao što su dracena, kroton, aglonema i druge lisnodekorativne zvezde iz asortimana sobnih biljaka možete i vi da udomite. Njihovo lišće zaista je fascinantno.

Biljke u saksijama vole staklene bašte. Stepenište, podrum i garaža mogu da budu samo provizorno zimsko stanište, a svetla prostorija pruža idealne uslove. Najbolje je kada se zagreje na optimalnu temperaturu. Ako je sunce prejako, provetrite i napravite hladovinu.

Na sledećoj strani pročitajte više o lepim kompozicijama za staklenu baštu.

PageBreak

I pored redovnog provetravanja, kada su dani sunčani, temperatura raste u zimskoj bašti i do 40 °C. Unutrašnja zaštita od platna izgleda lepo, ali zadržava samo 60 odsto sunčeve svetlosti. Zato je bolja spoljna zaštita, otporna na sve vremenske uslove, koja odbija 80 odsto svetlosti. Ukoliko se odlučite za zastore  u vidu roletni, postavite ih visoko, u blizini tavanice, tako da  mogu da posluže kao ukras. Sve češće se koristi i specijalna folija koja se zalepi na previše zagrejane prozore kao zaštita od toplote. Odbija i do 68 odsto sunčevih zraka.

Evo još nekoliko predloga za kompoziciju u vašoj staklenoj bašti:

Hibiskus (na slici) je omiljeni stanovnik staklenika (Hibiscus rosasinensis) jer  nije previše zahtevan i neprekidno otvara cvetove zimi. Tada ga treba obilnije zalivati; u podne zasenčite prostoriju.

Lepezasta palma (Trachycarpus fortunei) spada u otporne palme. Prezimiće i na hladnom, a svake pete godine treba je presaditi u veću saksiju.

Anđeoska trubica (različite vrste brugmansije) traži mnogo vode i đubriva. Njeni prelepi cvetovi uveče šire opojan miris.

Citrusi - od kumkvata do limuna cele godine vole svetlost, ali ne i veliku toplotu; istovremeno imaju mirisne cvetove i aromatične plodove.