5 ključnih brojeva za zdravlje srca: Da li ih držite pod kontrolom ili vam prete infarkt i šlog?

Ovi brojevi daju jasnu sliku o tome koliko je vaše srce zaštićeno i gde postoje potencijalne opasnosti. Dodajte Lepa & Srećna u vaš Google izbor
žena trenira Foto: Shutterstock
  • Pet brojeva služi kao dijagnostički kompas, a zajedno daju preciznu sliku o riziku od srčanih bolesti.
  • Prevencija je moćnija od lečenja, a održavanje idealnih vrednosti ovih parametara značajno smanjuje verovatnoću srčanog i moždanog udara.
  • Zdrava ishrana, redovna fizička aktivnost, kvalitetan san i kontrola stresa univerzalno poboljšavaju svih pet pokazatelja i dugoročno štite srce.

Rizik od srčanih bolesti, vodećeg uzroka smrti u svetu, može proceniti kroz praćenje samo pet osnovnih parametara. Krvni pritisak, nivo šećera u krvi, LDL holesterol, trigliceridi i obim struka zajedno daju jasnu sliku o tome koliko je vaše srce zaštićeno i gde postoje potencijalne opasnosti.

Svaki od ovih brojeva otkriva različite aspekte zdravlja krvnih sudova i srca: od toga koliko naporno srce radi, preko toga kako se masnoće i šećeri talože u organizmu, pa sve do toga koliko visceralne masti okružuje unutrašnje organe. Stručnjaci Medicinskog fakulteta Harvard naglašavaju da idealne vrednosti nisu samo statistika već i praktičan vodič za smanjenje rizika od srčanog udara i moždanog šloga.

Na kraju, univerzalni savet je jasan: zdrava ishrana, redovna fizička aktivnost, kvalitetan san i kontrola stresa zajedno mogu da poboljšaju svih pet parametara i dugoročno zaštite vaše srce.

Provera pet važnih parametara može da vam da jasnu sliku:

  • krvni pritisak
  • nivo šećera u krvi
  • LDL holesterol
  • trigliceridi
  • obim struka

Ove vrednosti zajedno pokazuju opšte stanje organizma i ukazuju na faktore koje treba da korigujete da biste smanjili rizik od srčanog udara ili šloga.

Krvni pritisak

Idealno: manje od 120/80 mm Hg Prvi broj (sistolni) pokazuje pritisak kada se srce kontrahuje, drugi (dijastolni) kada se opušta. Visok pritisak oštećuje krvne sudove, ubrzava aterosklerozu, povećava rizik od srčanog udara, srčane slabosti i moždanog šloga. Šta pomaže: ishrana bogata kalijumom (povrće, voće, mahunarke), smanjen unos natrijuma (prerađena hrana, restorani), izbegavanje alkohola.

Foto: Lepa&Srećna

LDL holesterol

Idealno: manje od 70 mg/dL LDL čini oko dve trećine ukupnog holesterola u krvi. Višak LDL-a se taloži u zidovima arterija i stvara aterosklerozu. Šta pomaže: ograničiti zasićene masti (meso, mlečni proizvodi, jaja), a kalorije nadoknaditi nezasićenim mastima (orašasti plodovi, semenke, biljna ulja).

Trigliceridi

Idealno: manje od 150 mg/dL Najčešći oblik masti u krvi. Višak kalorija, alkohola i šećera pretvara se u trigliceride i skladišti u masnim ćelijama. Povišeni trigliceridi povećavaju rizik od srčanog udara i šloga. Šta pomaže: ograničiti hranu bogatu nezdravim mastima i šećerom, unositi omega 3 masne kiseline (riba), izbegavati alkohol.

Šećer u krvi (glukoza)

Idealno: manje od 100 mg/dL (natašte) Visok šećer definiše dijabetes tipa 2, koji nastaje zbog insulinske rezistencije. Visok šećer oštećuje zidove krvnih sudova, vezuje se za LDL i podstiče aterosklerozu, povećava sklonost ka stvaranju krvnih ugrušaka. Šta pomaže: izbegavati zaslađena pića i hranu bogatu šećerom, birati integralne žitarice umesto rafinisanih (belo brašno, beli pirinač).

žena trči Foto: Shutterstock

Obim struka

Idealno:

  • Žene: manje od 89 cm
  • Muškarci: manje od 102 cm

Opšte pravilo: obim struka manji od polovine visine (izraženo u centimetrima).

Veliki obim struka znači visceralnu gojaznost – masnoću oko unutrašnjih organa koja podstiče upalu i aterosklerozu. Šta pomaže: smanjenje kalorija, naročito iz prerađene hrane bogate šećerom, solju i nezdravim mastima.

Univerzalni saveti za poboljšanje svih parametara

Većina ljudi ima višak kilograma i obim struka veći od zdravog, što utiče na pritisak, LDL, trigliceride i šećer.
Ishrana: bazirati se na biljnoj, neprerađenoj hrani.

Fizička aktivnost: minimum 30 minuta umerenog vežbanja (brzo hodanje) većinu dana u nedelji.

San: 7–8 sati svake noći.

Stres: aktivno upravljanje stresom (relaksacija, meditacija, odmor).

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

EVO ŠTA SE DEŠAVA VAŠEM ORGANIZMU KADA POSTITE! Ova grupa ljudi može imati negativne posledice po zdravlje - obratite pažnju na jednu stvar Izvor: Kurir televizija