- Pad atmosferskog pritiska, povećane količine polena i veća vlažnost koje donosi proleće često izazivaju glavobolju i poremećaj sna.
- Važni faktori zdravstvenih tegoba su i nedostatak vitamina D i postojeće respiratorne infekcije.
- Bolja higijena sna, izlaganje suncu i kontrola alergena mogu brzo da ublaže simptome.
Prolećni talas zdravstvenih tegoba u Beogradu nije samo subjektivni osećaj - reč je o složenoj, medicinski utemeljenoj reakciji organizma na istovremeno delovanje nekoliko faktora. Nagli skokovi i padovi atmosferskog pritiska, povećana vlažnost vazduha i intenzivno cvetanje biljaka menjaju pritisak u sinusnim šupljinama i mekim tkivima, što kod osetljivih osoba izaziva glavobolju i pojačava bolne senzacije u ožiljcima i zglobovima.
Paralelno, visoke koncentracije polena i prisustvo respiratornih patogena dovode do upalnih reakcija sluznice, otežanog disanja i prekida sna, pa se simptomi međusobno pojačavaju.
"Promene atmosferskog pritiska, padavine i velika vlaga u vazduhu mogu da izazovu umor i glavobolju. Kada vreme pređe iz suvog i toplog u kišovito, atmosferski pritisak opada, a telo, koje je većinom sastavljeno od vode, reaguje promenom pritiska u tkivima. To može da pojača bol kod osoba sa problemima sa zglobovima, a pritisak u sinusnim šupljinama dovodi do glavobolja zbog upale sinusa", objasnila je dr Obradović za Blic.
Ona dodaje da se kod osoba koje su imale operativne zahvate može javiti bol i peckanje u ožiljcima zbog širenja kože i potkožnog tkiva. Takođe, nesanica doprinosi smanjenju imuniteta, a sve to pogoršavaju i prisutne respiratorne infekcije.
Prema podacima iz poslednje izveštajne nedelje, zabeležen je pad oboljenja sličnih gripu, ali su ostale respiratorne infekcije i dalje prisutne. Kovid takođe nije potpuno nestao, a naglo otopljenje podstiče intenzivnije cvetanje biljaka, što pogoršava alergijske reakcije.
"Pored breze i drugog cveća, cveta i jasen, a čak i kedar je počeo da cveta. Mnogi su alergični na polen kedra, pa se situacija dodatno komplikuje. Zato svaka druga osoba drži maramicu - suze oči, kija, kašlje; jedni zbog alergije, drugi zbog respiratornih infekcija", kaže dr Obradović.
Glavobolja je, prema njenim rečima, čest simptom vremenskih promena, respiratornih infekcija i alergija. Oko 30 odsto ljudi su meteoropate: dva dana pre kiše osećaju glavobolju, ne spavaju, napeti su i dekoncentrisani. Hronični bolesnici i kardiovaskularni pacijenti mogu imati skokove krvnog pritiska, dok astmatičari i plućni bolesnici češće doživljavaju napade.
Dr Obradović ističe i vezu prolećnog umora sa nedostatkom vitamina D i vitamina B. Preporučuje izlaganje suncu umereno, oko 15 minuta dnevno, kako bi se podstakla sinteza provitamina D. Vitamin D je važan za zdravlje kostiju, ali i ima ulogu u prevenciji i lečenju nekih oboljenja.
"Prolećni umor je često povezan i sa psihičkim stanjem. Tromost i nedostatak energije mogu voditi depresiji, dekoncentraciji i anksioznosti. Stres utiče na zdravlje, zato je važno puniti se pozitivnom energijom", zaključuje dr Obradović.
Saveti stručnjaka za ublažavanje simptoma
- Pratite vremensku prognozu i, kad je moguće, prilagodite aktivnosti u danima naglih promena.
- Obratite pažnju na san: redovna rutina i higijena sna smanjuju nesanicu i jačaju imunitet.
- Izlažite se suncu umereno radi sinteze vitamina D.
- Kod alergija koristite preporučene antihistaminike i izbegavajte izlaganje polenu kad je koncentracija visoka.
- Ako su simptomi intenzivni ili dugotrajni, obratite se lekaru radi adekvatne dijagnostike i terapije.
BONUS VIDEO: