- Multipli mijelom je maligno oboljenje koštane srži koje nastaje zbog mutacija plazma ćelija.
- U Srbiji se svake godine dijagnostikuje oko 500 novih slučajeva.
- Rano otkrivanje bolesti značajno poboljšava prognozu i kvalitet života pacijenata.
Multipli mijelom predstavlja malignu bolest koštane srži koja nastaje usled različitih genetskih mutacija u plazma ćelijama, pri čemu dolazi do njihovog nekontrolisanog umnožavanja i potiskivanja ostalih ćelijskih loza u koštanoj srži.
Plazma ćelije ili plazmociti predstavljaju specijalizovane B limfocite čija je osnovna uloga proizvodnja imunoglobulina – proteina koji učestvuju u zaštiti organizma od infekcija. U slučaju pojave mutacija dolazi do umnožavanja malignog klona koji proizvodi disfunkcionalne imunoglobuline, odnosno paraprotein, koji su odgovorni za deo kliničke slike bolesti.
Učestalost multiplog mijeloma u Srbiji
Multipli mijelom je drugi najčešći hematološki malignitet.
U Srbiji se svake godine dijagnostikuje oko 500 novih slučajeva, a oko 40% obolelih mlađe je od 65 godina.
Ovo oboljenje smatra se multifaktorijalnom bolešću, što znači da na njegov nastanak utiče više različitih faktora koji deluju zajedno.
Ko je u riziku od multiplog mijeloma
Rizične grupe su:
starije osobe preko 60 godina
pol – nešto je češći kod muškaraca
porodična istorija bolesti
gojaznost
izloženost toksinima i zračenju
hronične upalne i autoimune bolesti
prisustvo stanja koje se naziva monoklonska gamapatija neodređenog značaja (MGUS), koje kod određenog procenta pacijenata može progredirati u multipli mijelom
Koji su prvi simptomi na koje pacijenti često ne obrate pažnju
Najčešći prvi simptomi su:
tup i uporan bol u kičmi, karlici ili rebrima, koji se često pripisuje kostobolji ili išijasu
malaksalost i opšta slabost zbog anemije
gubitak telesne težine
česte infekcije
Zbog toga se pacijenti često kasno jave hematologu.
Kako razlikovati običan bol u leđima od bola koji zahteva hematološku obradu
Bol kod multiplog mijeloma je najčešće tup i uporan, ne prolazi ni u mirovanju i može trajati nedeljama ili mesecima. Najčešće je lokalizovan u rebrima, kičmi i karlici.
Svaki bol u kostima koji ne prolazi spontano ili nakon terapije antireumaticima zahteva dalju dijagnostičku obradu.
Koje laboratorijske analize mogu probuditi sumnju na multipli mijelom
Osnovu kliničke slike multiplog mijeloma čine takozvani CRAB kriterijumi:
C – calcium (povišen kalcijum u krvi)
R – renal impairment (oštećenje bubrega)
A – anemija
B – bone lesions (koštane lezije)
U laboratorijskim analizama često se uočava:
anemija
povišen kreatinin i urea
povišeni ukupni proteini
sniženi albumini
povišen serumski kalcijum
Kako izgleda dijagnostički put pacijenta
Postavljanje dijagnoze multiplog mijeloma često je složen proces. Nakon prve sumnje na osnovu simptoma i osnovnih laboratorijskih nalaza, pacijent se upućuje hematologu.
U daljoj obradi rade se elektroforeza i imunofiksacija, kojima se identifikuje tačan paraprotein i njegova koncentracija u krvi i urinu.
Najvažniji kriterijum za postavljanje dijagnoze je biopsija koštane srži uz patohistološku analizu i detekciju genetskih mutacija metodom FISH, što je važno za prognozu i izbor terapije.
Šta znači da je multipli mijelom hronična, ali kontrolabilna bolest
Savremeni podaci pokazuju da je oko 15% slučajeva izlečivo, ali kod većine pacijenata cilj terapije je postizanje dugotrajne kontrole bolesti.
Primarni ciljevi lečenja su:
postizanje remisije (nestanak znakova bolesti)
odlaganje relapsa što je duže moguće
produženje životnog veka uz očuvanje kvaliteta života
Savremene terapijske opcije
Terapija multiplog mijeloma stalno napreduje i danas postoji više od 15 do 20 različitih lekova.
Lečenje uključuje:
inhibitore proteozoma (bortezomib, karfilzomib, iksazomib)
imunomodulatornu terapiju (talidomid, lenalidomid, pomalidomid)
monoklonska antitela (daratumumab)
bispecifična antitela (teclistamab, elranatamab)
Ovi lekovi se najčešće primenjuju u kombinacijama od tri ili četiri leka.
Kada se radi transplantacija matičnih ćelija
Transplantacija matičnih ćelija najčešće se primenjuje kod pacijenata mlađih od 70 godina, dobrog opšteg zdravstvenog stanja i bez značajnih pridruženih bolesti.
Kod multiplog mijeloma najčešće se radi autologna transplantacija, odnosno koriste se matične ćelije samog pacijenta.
Kod pacijenata sa agresivnijim oblikom bolesti ponekad se primenjuje i tandem transplantacija, odnosno dve transplantacije.
Zašto je rano postavljanje dijagnoze važno
Rano otkrivanje bolesti značajno poboljšava prognozu jer može sprečiti oštećenje bubrega i kostiju i omogućiti pravovremeni početak terapije.
Kako multipli mijelom utiče na kvalitet života
Multipli mijelom predstavlja i socio-ekonomski problem, jer čak 40% obolelih čine osobe mlađe od 60 godina, odnosno radno sposobna populacija.
Ako se bolest ne leči na vreme može dovesti do teških koštanih lezija, patoloških fraktura i invaliditeta.
U procesu lečenja veoma je važna podrška porodice, kao i saradnja sa udruženjima obolelih od multiplog mijeloma.
Najčešće zablude o multiplom mijelomu
Pacijenti često imaju pogrešne predstave o ovoj bolesti.
Najčešće zablude su:
da je multipli mijelom isto što i akutna leukemija
da ne postoji terapija, iako danas postoji više od 20 lekova
da je dijagnoza smrtna presuda, iako je danas medijana preživljavanja duža od 10 godina
da su sami krivi zbog načina života, iako je uzrok bolesti multifaktorijalan
da je kvalitet života loš, iako moderni tretmani omogućavaju relativno normalno funkcionisanje pacijenata
Tekst: Stetoskop/ Lepa&Srećna/ Radmila Ilić
BONUS VIDEO: