Mala jutarnja navika koja menja dan: Zašto vredi provesti 20 minuta na suncu pre posla

Žurba, kafa s nogu i ekrani odmah nakon buđenja kradu nam energiju. Evo kako vam kratak izlazak na dnevno svetlo pomaže da se razbudite, poboljšate raspoloženje i bolje spavate. Dodajte Lepa & Srećna u vaš Google izbor
Jutarnje navike koje loše utiču na zdravlje i raspoloženje Foto: Shutterstock
  • Jutarnjih 20 minuta na dnevnom svetlu može da popravi raspoloženje, smanji napetost i pomogne telu da se lakše razbudi.
  • Prirodna svetlost usklađuje cirkadijalni ritam, pa redovan izlazak napolje može da doprinese boljem snu i većoj budnosti tokom dana.

Alarm zvoni, kafu pijete pospani i već gledate u plavi ekran?

Pre nego što ste se uopšte razbudili, listate tekstove na telefonu ili već sedite pred računarom, a da sunčevu svetlost niste ni videli. Upravo ovakva jutarnja rutina nam krade energiju i značajno utiče na naš zdrav san.

Jedna jednostavna navika koja ne košta ništa može da to lako promeni – izlazak napolje na samo 20 minuta svakog jutra i to odmah po buđenju.

Boravak napolju ujutru znači izlaganje prirodnom svetlu, svežem vazduhu, zvukovima i promenama temperature. Sve to zajedno predstavlja svojevrsni signal telu da je dan počeo.

Foto: Shutterstock

Prema rečima psihijatra Rehana Aziza, jutarnje izlaganje svetlosti može da utiče na neurotransmitere povezane sa raspoloženjem, uključujući serotonin i dopamin, dok boravak u prirodnom okruženju pomaže u smanjenju napetosti i mentalnog umora.

Kada izađemo iz zatvorenog prostora, pažnja se prirodno prebacuje na ono što se dešava oko nas – svetlost, zvukove, temperaturu, kretanje ljudi i saobraćaja. Psihoterapeutkinja Kloi Bin ovaj efekat opisuje kroz rad nervnog sistema: promena okruženja pomaže telu da se ponovo orijentiše na ono što se dešava u sadašnjem trenutku, umesto da ostane zarobljeno u stresu ili da razmišljate o onome što tek treba da se dogodi.

Naš organizam ima unutrašnji biološki sat, odnosno cirkadijalni ritam, koji određuje kada smo budni, kada nam se spava i kada smo najaktivniji. Prirodna svetlost jedan je od njegovih najvažnijih spoljašnjih signala.

Foto: Shutterstock

Jutarnje svetlo pomaže telu da prepozna da je počeo dan i utiče na ritam hormona, uključujući melatonin, koji je povezan sa pospanošću. Kada se unutrašnji sat pravilno uskladi sa ciklusom dana i noći, lakše je održati budnost tokom dana i pospanost u večernjim satima.

Zato jutarnji izlazak napolje nije samo način da se brže razbudite. Redovno izlaganje dnevnom svetlu može da bude jedan od malih elemenata rutine koji podržavaju kvalitetniji san.

Može li 20 minuta provedenih napolju zaista da popravi koncentraciju?

Neće rešiti neprospavanu noć niti zameniti odmor, ali jutarnji izlazak može da pomogne da se mozak lakše prebaci iz stanja pospanosti u stanje budnosti.

Prirodno svetlo i stimulusi iz okruženja – zvukovi, temperatura, kretanje i ono što gledamo – aktiviraju čula i povećavaju budnost. Jutarnje povećanje kortizola je takođe deo normalnog odgovora organizma na buđenje i pomaže nam da tokom prvog dela dana budemo energičniji i spremniji za mentalne zadatke.

Dopamin je još jedan deo ove priče. On učestvuje u sistemima koji su povezani sa motivacijom, pažnjom i nagradom, pa nije neobično da se posle kratkog boravka napolju osećamo spremnije da počnemo dan. 

žena ujutro Foto: Shutterstock

Šta to znači za dugoročno zdravlje mozga?

Ovde je važno napraviti razliku između onoga što je dobro potkrepljeno istraživanjima i tvrdnje da će 20 minuta napolju svakog jutra samo po sebi „sačuvati mozak“.

Prirodna svetlost ima važnu ulogu u regulisanju cirkadijalnog ritma, dok je redovna fizička aktivnost povezana sa brojnim koristima za kognitivno zdravlje. Izlaganje sunčevoj svetlosti takođe učestvuje u stvaranju vitamina D, mada količina koju telo proizvede zavisi od godišnjeg doba, geografske širine, tipa kože i izloženosti.

Jedan jutarnji izlazak nije čarobni trik za bolju memoriju. Mnogo je korisnije posmatrati ga kao deo šireg obrasca: dovoljno sna, kretanje, kvalitetna ishrana, dnevna svetlost i vreme provedeno van ekrana zajedno čine mnogo više za mozak nego bilo koja pojedinačna navika.

Foto: Foto: Shutterstock

Poenta nije u tome da svakog jutra savršeno ispunite normu od 20 minuta, već da mozak dobije signal da je dan počeo – uz malo dnevne svetlosti, kretanja i vremena bez četiri zida i ekrana.

Ako jedan dan imate samo pet minuta, i to je bolje nego ništa. Ako vikendom imate sat vremena za šetnju, još bolje. Ne treba od jednostavne navike praviti novu obavezu, dovoljno je da joj napravite malo prostora u toku jutra. 

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

Elena Karaman Karić - jutro u Provansi Izvor: instagram/elenakaraman.essence

Tekst: Ona / Lepa&Srećna / J. G.