- Zimi, kada temperature padnu, mnogi se suočavaju sa istim problemom: prozori se "znoje", kapljice vode se slivaju niz staklo, a vlaga ostavlja tragove na okvirima.
- Kondenzacija na prozorima je jedan od najčešćih zimskih problema u domovima. Iako mala količina vlage nije ništa neobično tokom hladnih jutara, uporna kondenzacija može i da utiče na pojavu plesni i nezdravog vazduha u kući.
Kondenzacija nastaje kada topli, vlažan vazduh iz prostorije dodiruje hladnu površinu – u ovom slučaju, staklo prozora.
Vlaga iz vazduha prelazi u tečno stanje i stvara kapljice vode na unutrašnjoj strani prozora.
Hladno vreme pogoršava problem iz nekoliko razloga:
- Prozori se brzo hlade, pa postaju najhladnija tačka u sobi.
- Grejanje u kući povećava vlažnost vazduha.
- Stanovi i kuće su zatvoreni da bi se zadržala toplota, pa vlaga nema gde da ode.
- Svakodnevne aktivnosti – tuširanje, kuvanje, sušenje veša u zatvorenom, čak i disanje – dodaju litre vlage u vazduh.
- Kada se vlažan topli vazduh susretne sa hladnim staklom, vlaga se jednostavno "slegne" na njemu.
Da li je kondenzacija štetna za prozore?
Mala količina jutarnje kondenzacije je normalna, posebno u starijim zgradama ili prostorijama sa većom vlažnošću. Ali ako je uporna, može izazvati ozbiljne probleme:
- Drveni okviri upijaju vodu – dolazi do bubrenja, ljuštenja boje i dugoročnog truljenja.
- Plesan se razvija na prozorskim daskama, okolnom malteru ili iza zavesa.
- Prevelika vlažnost stvara neprijatnu i nezdravu atmosferu u domu.
Postoji i kondenzacija koja ukazuje na ozbiljniji problem: vlaga između stakala kod dvostrukog ostakljenja. To znači da je zaptivna brtva popustila, da je gas iscurio i da je okno neispravno – mora se zameniti.
Vrste kondenzacije i šta one znače
Nije svaka kondenzacija ista – prepoznajte tip da biste znali kako da reagujete:
Kondenzacija na unutrašnjoj strani prozora
Najčešća – uzrok je prevelika vlažnost u prostoriji. Rešava se ventilacijom i malim promenama u navikama.
Kondenzacija na spoljašnjoj strani prozora
Javlja se na modernim, energetski efikasnim prozorima tokom hladnih, vedrih jutara. To je dobar znak – prozor dobro zadržava toplotu unutra. Obično kondenz nestane sam od sebe.
Kondenzacija između stakala
Magla unutar dvostrukog ostakljenja znači da je zaptivna brtva popustila. Jedino rešenje je zamena neispravne jedinice.
Brza rešenja: Kako odmah ukloniti kondenzaciju
- Obrišite prozore svakog jutra – koristite mikro krpu da uklonite vlagu pre nego što upije u okvir.
- Kratko provetravajte – otvorite prozore na 5–10 minuta da se zameni vlažan vazduh suvim spoljašnjim.
- Koristite ventilatore – u kupatilu i kuhinji pustite ih da rade tokom i 15–20 minuta posle tuširanja ili kuvanja.
- Zatvarajte unutrašnja vrata – sprečava širenje vlažnog vazduha u hladnije sobe.
- Obezbedite protok vazduha – pomerite nameštaj malo od spoljašnjih zidova da izbegnete hladne tačke.
Dugoročna rešenja za sprečavanje kondenzacije
Brzi trikovi rešavaju simptome, ali za trajno rešenje treba otkloniti uzroke – preveliku vlažnost, hladne površine i lošu cirkulaciju vazduha.
Poboljšajte ventilaciju
Kratko provetravanje nekoliko puta dnevno je obavezno, a povremeno možete da uključite i ventilator.
Smanjite vlažnost vazduha u domu
Izbegavajte sušenje veša unutra ili bar dobro provetravajte prostoriju. Dehumidifikator je odlično rešenje – posebno u spavaćim sobama, kuhinji ili vešernici. Držite stan na stabilnoj temperaturi da nema hladnih površina gde se vlaga "lepi".
Zamenite prozore
Stari prozori sa jednim staklom su glavni krivci – unutrašnje staklo postaje veoma hladno. Prozori A-klase sa dvostrukim ili trostrukim staklom značajno smanjuju kondenzaciju. Ako već imate dvostruka stakla, a ima magle između stakala, zamenite neispravno okno.
Poboljšajte izolaciju
Dobro izolovana kuća ima stabilniju temperaturu – manje hladnih površina. Ali izolaciju uvek kombinujte sa ventilacijom da vlaga ne ostane zarobljena.
Kada kondenzacija ukazuje na veći problem
Ako primetite crnu plesan oko okvira, vlažne fleke na zidovima ili uporan miris vlage, kondenzacija može biti samo simptom ozbiljnijeg problema. Dugoročno, vlaga nastaje i zbog curenja oluka, napuklog maltera, loše zaptivenih prozora ili oštećenog fugovanja – kišnica prodire u zidove. Starije zgrade sa punim zidovima su posebno osetljive.
Razlikujte površinsku kondenzaciju od podizanja ili prodiranja vlage. Ako niste sigurni, pozovite stručnjaka za vlažne zidove – rana intervencija štedi novac i zdravlje.
Najčešća pitanja
Da li treba da brinemo zbog kondenzacije?
Povremena jutarnja je normalna, ali svakodnevna oštećuje okvire i podstiče stvaranje buđi – rešavajte je ventilacijom i vlažnošću.
Da li je kondenzacija gora sa dvostrukim staklom?
Dvoslojni prozori smanjuju gubitak toplote, ali ako je zaptivna brtva popustila, magla između stakala je znak kvara.
Pomažu li dehumidifikatori?
Da, odlično smanjuju vlažnost – posebno u spavaćim sobama i kuhinji.
Zašto se prozori magle samo ujutru?
Vlažnost raste preko noći (disanje, spavanje), a hladno jutro spušta tačku rose – vlaga se "slegne" na hladno staklo.
Koja je najbolja temperatura u stanu? 1
8–21°C – dovoljno toplo da nema hladnih površina, uz dobru ventilaciju.
Pročitajte i šta treba da uradite sa komarnicima tokom zime.
BONUS VIDEO: