- Veliki deo prašine u domu nastaje upravo u našem prostoru, zbog uređaja, tekstila, kuvanja i protoka vazduha.
- Najčešći skriveni izvori su prljavi filteri, suviše suv vazduh, masnoće iz kuhinje, statički elektricitet i gomila dekoracija.
- Redovno čišćenje, ovlaživanje vazduha, održavanje aparata i smanjenje viška predmeta značajno umanjuju taloženje prašine.
Iako nam se čini da prašina dolazi spolja, dobra polovina nje zapravo potiče iz naših domova: od materijala, aktivnosti i protoka vazduha. Neki od uzroka su toliko česti da ih više ni ne povezujemo sa nakupljanjem čestica.
Zato vam u nastavku otkrivamo šest manje očekivanih izvora prašine u domu, te praktična rešenja kako da je se konačno rešite, Zadovoljna.hr.
Ventilacione i klima jedinice koje se ne čiste redovno
Prljavi filteri na klima i ventilacionim jedinicama su jedan od najvećih „nevidljivih“ generatora prašine u domu. Kada akumuliraju masnoću, prljavštinu i fine čestice, počinju da šire prašinu kroz vazduh svaki put kada ih uključite. Zbog toga se površine prljaju neverovatnom brzinom, čak i u prostorijama koje retko koristite.
Redovno čišćenje filtera, barem jednom mesečno tokom sezone, može prepoloviti količinu prašine u vazduhu. Pored toga, povremeno brisanje ventilacionih rešetki i održavanje protoka vazduha dodatno smanjuju taloženje čestica.
Tekstil u domu
Tekstil je jedan od najpotcenjenijih izvora prašine jer stalno oslobađa mikroskopska vlakna koja se zatim šire vazduhom. Zavese, tepisi i jastuci upijaju sve što se dešava u prostoriji, svaki dodir i svaki korak na tepihu oslobađa novi sloj čestica.
Stoga ih treba redovno prati, usisavati i provetravati, u zavisnosti od vrste materijala. Dubinsko čišćenje tekstila najmanje dva puta godišnje primetno će smanjiti taloženje prašine u celom domu.
Suv vazduh u zatvorenom prostoru
Kada je vazduh previše suv, čestice prašine lakše lebde, sporije padaju na površinu i duže ostaju u cirkulaciji. To znači da se prašina širi po prostoru i stalno se taloži, bez obzira koliko često čistite.
Instaliranjem ovlaživača vazduha ili jednostavnim postavljanjem posuda sa vodom, možete postići zdrav nivo vlažnosti od 40–50%. Ovo omogućava da prašina brže pada i lakše se briše, umesto da stalno lebdi u vazduhu.
Kuhinjska para i fina masnoća od pripreme hrane
Kuvanje je glavni, ali retko prepoznati izvor prašine, jer se para i masnoća talože na površinama koje nisu nužno u kuhinji. Para iz lonaca nosi sitne čestice masti koje se šire po prostoru i stvaraju lepljivi film, savršen za hvatanje prašine. Zbog toga police, gornji ormarići, pa čak i udaljeni uglovi stana mogu izgledati zapušteno uprkos redovnom čišćenju.
Uključivanje aspiratora svaki put kada kuvate i redovno čišćenje njegovih filtera značajno smanjuje nakupljanje čestica masti. Povremeno odmašćivanje kuhinjskih površina osigurava da se prašina manje nakuplja i lakše se briše.
Elektronski uređaji koji privlače prašinu svojim statičkim naelektrisanjem
Televizori, monitori, laptopovi, zvučnici i drugi uređaji generišu statički elektricitet koji deluje kao magnet za prašinu. Prašina se izuzetno brzo sakuplja na njihovim površinama, a zatim se raspršuje svakim kretanjem vazduha.
Redovno brisanje antistatičkim krpama i korišćenje sprejeva koji smanjuju privlačenje prašine značajno usporava nakupljanje. Takođe, isključivanje uređaja kada se ne koriste smanjuje nakupljanje statičkog naelektrisanja.
Otvorene police, dekoracije i pretrpani prostori
Što više predmeta imate izloženo, to je više potencijalnih površina za sakupljanje prašine. Otvorene police, knjige, dekoracije i sitnice privlače i zadržavaju prašinu, posebno ako se ne koriste često.
Minimalistički pristup i izbor zatvorenih ormarića mogu drastično smanjiti vreme potrebno za čišćenje. Ako volite dekoracije, pokušajte da ograničite njihov broj i izaberite one koje je lako povremeno obrisati ili oprati.
BONUS VIDEO: