1.    Kompaktno izolovane kuće nisu dobre po zdravlje?

Netačno. Pasivnu kuću, kao i svaku drugu, potrebno je provetravati, a sistem provetravanja sastavni je deo celog koncepta i ugrađuje se pri samom podizanju kuće. Stara je izreka da „kuća mora da diše”, ali činjenica je i to da su dosadašnje kuće uglavnom „disale“ kroz prozore, zidove i krovove. Vazduh koji ulazi spolja mora se zagrevati uz veliku potrošnju energije, a jednom kad ugradimo PVC stolariju, čudimo se kad se unutra stvori kondenzacija i nastanu gljivice. U pasivnim kućama toga nema jer se one neprekidno provetravaju sopstvenim sistemom. Zbog toga manje štete zdravlju.

2.    Na pasivnoj kući ne mogu da se ugrade krovni prozori?

Donekle je tačno! Dosad još nisu izrađeni prozori koji bi odgovarali standardima gradnje pasivne kuće. Za sada je firma „Velux” najbliže ispunjenju tih zahteva s prozorima koji imaju trostruka stakla, ali to još nije dovoljno da se ostvari standard nepropusnosti vazduha, koji je postavljen za pasivne kuće. Problem je zapravo više u tome da se ti prozori koso montiraju i tako propuštaju 25-30 odsto više toplote od vertikalnih prozora. Osim toga, montaža okvira na krovu nikad nije tako kompaktna kao na vertikalnim zidovima.

3.    U pasivnoj kući je hladno

Netačno. Svaka pasivna kuća je sagrađena tako da u njoj bude konstantna temperatura od 20°C. Mnogima ova temperatura nije dovoljna, nego bi im odgovarao koji stepen više. To nije nikakav problem jer se pasivna kuća vrlo brzo zagreva, pa je dovoljno samo povremeno upaliti peć.

4.    U pasivnoj kući ne sme da se otvori prozor

Netačno. U pasivnoj kući smemo da otvaramo prozore, ali ne moramo ako to ne želimo. U kući neprekidno cirkuliše svež vazduh putem sistema provetravanja i nema potrebe za otvaranjem prozora samo radi svežeg vazduha i luftiranja. Jasno je da ga možemo otvoriti ako, na primer, želimo da pogledamo napolje, pomirišemo rascvetale krošnje i naslonimo se na prozorsku dasku. Ali, ne moramo luftirati posle kuvanja, tuširanja, ne moramo spavati s poluotvorenim prozorom i slično. Prozori se mogu otvoriti leti, naročito noću, da bi se dodatno osvežio prostor.

5.    U pasivnim kućama je suv vazduh

Tačno. Istina je da je u pasivnoj kući vazduh pomalo suv, naročito zimi, jer hladan vazduh upija manje vlage od toplog. Tome se može doskočiti osveživačima vazduha.

6.    Pasivna kuća dobra je za alergične?

Tačno. Sistem provetravanja ima određene filtere koji sprečavaju kovitlanje prašine i ulazak polena i alergena u vaš dom. Pasivna kuća je idealna za alergičare!

7.    U pasivnu kuću ne možete ugraditi kamin?

Tačno. Razlog je jednostavan. Za kamin morate probušiti spoljnji zid da biste sproveli dimnjak, a time narušavate kompaktnost gradnje i kuća više nije hermetički zatvorena. Osim toga, otvoreni kamin troši kiseonik koji sistem provetravanja ne može tako brzo nadoknaditi, dakle, trebalo bi stalno otvarati prozore i provetravati.

8.    U spavaćoj sobi je pretoplo

Donekle tačno. Mnogi su navikli da spavaju u nešto hladnijoj prostoriji, a u pasivnoj kući temperatura je svugde ista. Zbog toga su cele godine dovoljni samo lagani pokrivači. Svež vazduh ulazi u spavaću sobu putem sistema provetravanja.