Božić je najveseliji hršćanski praznik koji se po običaju praznuje u domu. Božićni ručak uz badnjak, česnicu i novogodišnju jelku, koja je već pre par dana okićena, čine lepotu atmosfere ovog omiljenog praznika.

Činjenica da porodica provodi praznik u veselju i miru, da se za Božić kuća posebno pospremi i ukrasi, govori o značaju priprema za ovaj praznik koji označava Hristovo rođenje. Ovo je i svetkovina doma i porodice, praznik kada se prašta. Kićenje badnjaka i njegovo unošenje u kuću stari je slovenski običaj koji je nastavio da živi kroz pravoslavlje. U viktorijansko doba na borove su se prvi put stavljali slatkiši i komadići kolača okačeni o raznobojne tračice. Godine 1880. jedan od najvećih svetskih trgovačkih lanaca Woolworths počinje da prodaje prve gotove ukrase za novogodišnje jelke.

Božićna česnica nije samo ritualni kolač već je njeno lomljenje običaj koji svaka pravoslavna porodica poštuje. Česnica se pravi prema porodičnom nasleđu, u zavisnosti od regiona, ili kao pogača ili kao pita savijača.

Simbol života za Božić je mlado, izniklo žito. Nekoliko dana pre Svetog Nikole (19. decembra) posadi se žito koje raste do Božića i simbolizuje novo rođenje, obnavljanje prirode, blagostanje i život. Žito za Božić lako je posejati i odnegovati u svakom domu u prigodnoj posudi u kojoj čak ne mora da bude zemlja, već se žito postavi u vlažan ubrus pa se orošava svakog dana. Uz njega se priprema i aranžman od sasvim jednostavnih plodova, listova hrasta, voćki i koštunjavih plodova a s malo truda on može biti sasvim originalan.

Tekst: Nikolina Petan i Ivana Martić