Osnovne funkcije stanovanja su: boravak i okupljanje porodice, primanje poseta, obedovanje, spavanje, rad, spremanje hrane, održavanje higijene, održavanje predmeta, komunikacija, boravak na otvorenom prostoru.

Kombinovane prostorije

Ako u stanu nema mogućnosti da se svakoj funkciji nameni određen prostor, mogu se kombinovati prostorije za spremanje hrane i obedovanje, zatim dnevni boravak sa ova dva, spavanje i umni rad, održavanje lične higijene i održavanje higijene stana, komunikacija i odlaganje predmeta, a treba izbegavati spremanje hrane i spavanje, boravak i posete odraslih sa spavanjem i radom dece, pripremanje hrane i pranje veša.

Namena prostorija u stanu zavisi, naravno, i od veličine i tipa porodice. Stanovi mogu da budu jednaki, ali nijedna porodica ne može da bude potpuno identična s drugom, naizgled jednakom. Svaka porodica je organizam za sebe. Unutrašnje uređenje stana zavisi od sasvim intimnih psiholoških karakteristika, navika, dinamike razvoja i materijalnih mogućnosti. Najbolje je da namenu prostorija odrede sami ukućani.

Čak i onda kada je za uređenje stana angažovan arhitekta, poslednju odluku o tome ko će gde i s kime spavati, gde će se ko i s kime družiti, šta će ko s kime raditi donose sami ukućani. Tu neće presudno uticati građevinska koncepcija stambenog prostora, već način života i potrebe porodice. Kao što nema šablona za srećan život, tako ne postoji ni apsolutno pravilo o načinu upotrebe stambenog prostora.

Drugim rečima, stan je samo okvir u kojem se odvija naš život, a život je u stalnim promenama.

Arh. Radmila Milosavljević