Ako vam smetaju veliki radijatori na zidovima i želite da prostor izgleda urednije, postoji sistem grejanja koji sve više privlači pažnju. Zidno grejanje postavlja se ispod maltera ili završne obloge, pa se ceo sistem praktično ne vidi, dok se toplota ravnomerno širi prostorijom.

Za razliku od klasičnih radijatora koji zagrevaju vazduh oko sebe, zidno grejanje zagreva površinu zida, koja potom emituje toplotu u prostor. Zbog toga se toplota oseća ravnomernije, bez izraženih toplih i hladnih zona.

Kako funkcioniše zidno grejanje?

Zidno grejanje spada u sisteme površinskog, odnosno niskotemperaturnog grejanja. Kod vodenih sistema kroz cevi ugrađene u zid cirkuliše zagrejana voda, najčešće temperature oko 30 do 45 stepeni.

Cevi se postavljaju na zid i prekrivaju slojem maltera, a postoje i sistemi sa gotovim gipsanim ili gips-vlaknastim pločama u koje su cevi već ugrađene. Postoje i električne varijante sa grejnim kablovima ili prostirkama, koje se mogu koristiti za zagrevanje pojedinih prostorija ili zona.

Jedna od najvećih prednosti je što nema vidljivih radijatora. Zid ostaje potpuno ravan, pa se prostor lakše uređuje, posebno u manjim sobama gde svaki centimetar znači.

Toplota se pritom širi sa velike površine, zbog čega može biti veoma prijatna i ujednačena. Sistem posebno može biti zanimljiv u kombinaciji sa toplotnom pumpom, upravo zato što funkcioniše sa nižim temperaturama vode.

U galeriji ispod pogledajte kako izgleda jedan lepi mali stan od 30 kvadrata!

Mali stan od 30 kvadrata  Foto: Youtube / Architectural Digest

Postoji, međutim, jedna važna stvar na koju morate da obratite pažnju. Zid na kojem je postavljeno grejanje ne bi trebalo zatrpavati velikim ormarima, policama ili drugim elementima koji pokrivaju veliki deo zagrevane površine. Zbog toga se raspored nameštaja mora isplanirati pre ugradnje sistema.

Koliko košta zidno grejanje?

U Srbiji se cena vodenog zidnog grejanja trenutno okvirno kreće oko 15 do 24 evra po kvadratnom metru za postavljanje aluplast cevi i osnovnu ugradnju, bez povezivanja na sistem i bez dodatnog malterisanja. To znači da bi, na primer, za 50 m² zagrevane zidne površine sama ova faza koštala oko 750 do 1.200 evra. Konačna cena može biti viša kada se uračunaju razdelnik, povezivanje sa izvorom toplote, malterisanje i završna obrada zida, a zavisi i od izvođača i složenosti radova.

Kako se završava zid?

Preko sistema se nanosi odgovarajući sloj maltera, a zatim se zid može završno obraditi i okrečiti. Važno je koristiti materijale koji su predviđeni za sisteme površinskog grejanja i pratiti preporuke proizvođača.

Zidno grejanje zato nije samo pitanje izgleda. Ono zahteva dobro planiranje još pre renoviranja ili izgradnje, posebno kada je u pitanju položaj nameštaja, način završne obrade zidova i izbor izvora toplote.

Za one koji žele da izbace klasične radijatore iz enterijera, a da pritom zadrže prijatnu i ravnomernu temperaturu, zidno grejanje može biti zanimljiva alternativa. Sistem je gotovo nevidljiv, ne zauzima prostor i može da doprinese urednijem i modernijem izgledu doma.

BONUS VIDEO:

00:28
Krečenje zidova Izvor: TikTok/caranewhart