Prema srpskoj pravoslavnoj tradiciji, izbor mesa za uskršnji ručak ima duboko simbolično značenje i povezan je sa verskim običajima i narodnim verovanjima.
Za mnoge je jelovnik za Uskrs danas samo pitanje ukusa, ali je ranije imao veze sa duboko ukorenjenim običajima sa bogatom simbolikom. Jagnjetina i govedina se smatraju prikladnim mesom, dok se svinjetina i živinsko meso u staroj tradiciji izbegavaju zbog njihovog simboličkog značenja.
Meso koje se tradicionalno jede za Uskrs
Jagnjetina: Najčešće se priprema za Uskrs, jer simbolizuje Isusa Hrista kao "žrtveno jagnje". Ovaj simbol potiče iz hrišćanske tradicije i ukazuje na Hristovu žrtvu za čovečanstvo. Jagnje je takođe prva životinja koja se kolje nakon početka proleća i kraja posta, što dodatno naglašava njegovu simboliku u uskršnjoj trpezi.
Govedina: U nekim krajevima, govedina se takođe smatra prikladnim mesom za Uskrs. U hrišćanskoj simbolici, vo (govedo) je jedna od četiri simbolične životinje koje su se javile u vizijama proroka Jezekilja i svetog apostola Jovana Bogoslova, predstavljajući pravdu.
Meso koje se, po staroj tradiciji, ne preporučuje za Uskrs
Svinjetina: U našem narodu je praksa da se sprema prasetina za Uskrs je novijeg datuma. Stari su znali da kažu "Jagnje za Uskrs, a prase za Božić", to se povezivalo sa rezonovanjem da svinja simbolizuje upornost u neverovanju. Takođe, svinjokolj se obično ne obavlja u proleće, pa je svinjsko meso ranije bilo manje prisutno na uskršnjoj trpezi.
Živinsko meso (piletina, ćuretina): Po nekim običajima, živinsko meso se ne preporučuje za praznične trpeze jer se veruje da ptice "grebu unazad", što simbolizuje nazadovanje ili vraćanje unazad, što nije poželjno na početku novog ciklusa koji Uskrs simbolizuje.
Pročitajte i koliko se jaja farba za Uskrs i zašto.
BONUS VIDEO: