- Vest da će srpski presto u vreme vladavine kralja Aleksandra I Obrenovića dobiti naslednika dočekana je sa velikim oduševljenjem u Srbiji.
- Kada se ispostavilo da trudnoće ipak nema, usledile su brojne glasine, ismevanje kraljice, ali i ozbiljna politička kriza.
- Mnogi istoričari smatraju da je upravo ova afera dodatno urušila ugled kraljevskog para i doprinela Majskom prevratu 1903. godine.
Vest da kraljica Draga Obrenović očekuje naslednika prestola početkom 1901. godine dočekana je sa velikim nadama. Srbija je verovala da će dinastija Obrenović konačno dobiti naslednika, ali se ispostavilo da trudnoća nije potvrđena. Nastao je jedan od najvećih skandala u istoriji srpskog dvora, koji je dodatno narušio ugled kraljevskog para i produbio političku krizu u zemlji.
Od devojčice iz Gornjeg Milanovca do srpske kraljice
Draga Lunjevica rođena je 11. septembra 1861. godine u Gornjem Milanovcu, u uglednoj činovničkoj porodici. Školovala se u Beogradu, gde je stekla dobro obrazovanje i naučila nekoliko stranih jezika, nakon čega je radila kao prevodilac.
Godine 1883. udala se za inženjera Svetozara Mašina, ali je njihov brak kratko trajao. Nakon njegove smrti, Draga je postala dvorska dama kraljice Natalije Obrenović, što ju je dovelo u neposrednu blizinu kraljevskog dvora.
Ljubav koja je uzdrmala Srbiju
Na dvoru je upoznala mladog kralja Aleksandra Obrenovića. Njihova veza izazvala je burne reakcije, kako u kraljevskoj porodici, tako i među političarima i delom javnosti. Draga je bila gotovo 15 godina starija od kralja, bila je udovica i nije poticala iz vladajuće dinastije, zbog čega je brak smatran nepoželjnim.
Uprkos snažnom protivljenju oca, bivšeg kralja Milana, majke Natalije i većeg dela političke elite, Aleksandar nije odustao od svoje odluke. Venčali su se 1900. godine, a Draga je postala kraljica Srbije.
Trudnoća koja je izazvala veliku aferu
Već naredne godine kralj Aleksandar saopštio je da kraljica očekuje naslednika. Vest je izazvala veliko oduševljenje jer je budućnost dinastije zavisila upravo od rođenja prestolonaslednika.
Međutim, ubrzo je postalo jasno da trudnoća nije potvrđena. Istoričari i danas navode različita objašnjenja - od mogućnosti da je došlo do pogrešne lekarske procene, do pretpostavke da je vest objavljena prerano, bez pouzdane potvrde.
Bez obzira na pravi uzrok, čitav događaj prerastao je u veliki politički i društveni skandal. Ugled kraljevskog para ozbiljno je narušen, a protivnici dinastije iskoristili su aferu kao još jedan argument protiv Aleksandra i Drage.
Sve veće nezadovoljstvo
Pored afere oko trudnoće, kraljevski par bio je izložen kritikama zbog političkih odluka i načina vladanja. Deo vojske, političara i javnosti smatrao je da država ulazi u sve dublju krizu.
Napetosti su rasle iz meseca u mesec, a nezadovoljstvo je kulminiralo zaverom grupe oficira protiv kralja.
Tragičan kraj
U noći između 28. i 29. maja (10. i 11. juna po novom kalendaru) 1903. godine grupa zaverenih oficira upala je u kraljevski dvor u Beogradu. Posle višesatne potrage pronašli su kralja Aleksandra i kraljicu Dragu, koji su se skrivali u jednoj od prostorija palate.
Oboje su ubijeni, čime je okončana vladavina dinastije Obrenović u Srbiji. Posle Majskog prevrata na srpski presto došla je dinastija Karađorđević, sa kraljem Petrom I na čelu.
I danas, više od jednog veka kasnije, život kraljice Drage ostaje jedna od najkontroverznijih tema srpske istorije. Mnogi događaji iz njenog života i dalje su predmet rasprava među istoričarima, ali je nesporno da je afera oko navodne trudnoće predstavljala jednu od prelomnih tačaka koja je dodatno oslabila položaj kraljevskog para neposredno pred njihov tragičan kraj.
BONUS VIDEO