- Izgradnju manastira Ljubostinja započela je kneginja Milica uoči Kosovske bitke, a nakon suprugove pogibije tu se zamonašila i odatle vodila državne poslove.
- U manastirskoj tišini monahinja Jefimija je izvezla čuvenu „Pohvalu knezu Lazaru“, dok je graditelj Rade Neimar svoje ime urezao direktno na kamenom pragu hrama.
- Tokom Kočine bune manastir su spalili Turci, a tad je otkrivena tajna riznica u kojoj se nalazila i kruna kneza Lazara.
Manastir Ljubostinja, smešten u dolini male reke u blizini Trstenika, predstavlja jedan od najvažnijih spomenika srpske srednjovekovne arhitekture i pripadnik je Moravske škole.
Izgradnju manastira započela je kneginja Milica uoči Kosovske bitke, krajem 1388. godine, dok je crkva posvećena Uspenju Presvete Bogorodice završena i živopisana između 1402. i 1405. godine. Nakon pogibije kneza Lazara, Ljubostinja postepeno postaje okupljalište udovica srpskih ratnika, a kneginja Milica se tu zamonašila i dobila ime Evgenija. Iz ovog manastira ona je jedno vreme vodila državne poslove i diplomatske aktivnosti u ime svog maloletnog sina, despota Stefana Lazarevića.
U manastiru je živela i radila i monahinja Jefimija (nekadašnja despotica Jelena Mrnjavčević), koja je tu izvezla čuvenu „Pohvalu knezu Lazaru“. Grobovi kneginje Milice i monahinje Jefimije danas se nalaze u priprati crkve. Za razliku od većine drugih srednjovekovnih zadužbina, u Ljubostinji je poznat ime graditelja – protomajstor Rade Borović (u narodnoj tradiciji poznat kao Rade Neimar) urezao je svoje ime na kamenom pragu koji spaja pripratu i naos.
Tokom istorije manastir je pretrpeo značajna oštećenja. Za vreme Kočine bune krajem 18. veka, monasi su podržavali austrijske odrede, zbog čega su Turci spalili i opljačkali manastir. Tom prilikom otkrivena je skrivena riznica u zidu u kojoj se čuvalo državno blago, uključujući i krunu kneza Lazara, koja je odnesena u Istanbul.
Prema narodnom predanju, naziv manastira potiče od reči „ljubovstinja“, što se vezuje za mesto gde su se navodno prvi put sreli knez Lazar i kneginja Milica. Iako je reč o legendi, istorijske činjenice potvrđuju da je Ljubostinja imala važnu političku, versku i kulturnu ulogu u periodu nakon Kosovske bitke.
BONUS VIDEO: