- Običaj sadnje božićne pšenice u našim krajevima potiče iz pravoslavne hrišćanske tradicije i duboko je ukorenjen u običajima vezanim za pripreme za Božić.
- On se najčešće vezuje za dane oko sredine decembra, posebno praznik Svete Varvare (17. decembar) ili Svetog Nikole (19. decembra).
- Zeleni izdanci božićne pšenice simbolizuju novi život, plodnost, blagostanje i mir u predstojećoj godini.
U vreme decembarskih večeri, kada dani postaju kraći, a hladnoća sve oštrija, mnogi domovi u Srbiji neguju jedan poseban običaj – setvu božićne pšenice.
To nije samo tradicija, već mali ritual pripreme za Božić koji unosi mir i tišinu u dom, povezuje generacije i daje nadu u dobru godinu koja dolazi. Sam čin potapanja zrna žita i praćenje kako polako niču listovi, nosi sa sobom osećaj unutrašnje svetlosti i obnove.
Prema narodnom verovanju, pšenica se sadi 17. decembra, na dan Svete Varvare. Taj datum omogućava da pšenica do Božića izraste bujna, gusta i zelena, a njena svežina simbolizuje život, zdravlje, blagostanje i napredak. Druga varijanta je da se to uradi na Svetog Nikolu, 19. decembra.
Zašto se pšenica sadi baš na Svetu Varvaru
U tradiciji, Sveta Varvara se povezuje sa zaštitom doma, plodnošću i novim početkom. Verovalo se da pšenica posađena na ovaj dan donosi sreću, mir i zdravlje svima u kući. Mnoge porodice i dalje 17. decembar doživljavaju kao trenutak okupljanja oko činije sa pšenicom. Dok listovi niču i ozelenjavaju, raste i nada u uspešnu i srećnu godinu.
Kako pravilno posaditi božićnu pšenicu?
Priprema je jednostavna:
- Pripremite plitku činiju ili tanjir.
- Stavite sloj vate ili tanki sloj zemlje na dno.
- Ravnomerno rasporedite zrna pšenice.
- Zalijte umereno, jer previše vode može da uguši zrno.
- Ostavite na toplom mestu sa malo svetlosti.
Već nakon nekoliko dana pojavljuju se prve klice, a do Božića će pšenica porasti toliko da bude divan ukras stola i simbol nade. Pročitajte i kako da vam kuća miriše na praznike bez hemije i velikog troška.
BONUS VIDEO: