Ksenija Atanasijević bila je filozofkinja i jedna od najobrazovanijih dama svog doba, i samo jedna u nizu žena koje su iskusile snagu patrijarhata i nepravdu na sopstvenoj koži.

Ksenija Atanasijević bila je prva doktorka nauka u Kraljevini Jugoslaviji i prva predavačica na Beogradskom univerzitetu. Rođena je 5. februara 1894. godine u uglednoj beogradskoj porodici, ali je rano ostala bez roditelja, pa ju je odgajila maćeha. Doktorsku tezu "Brunovo učenje o najmanjem" odbranila je 20. januara 1922, i tako postala prva žena u Srbiji koja je stekla titulu doktora nauka na Beogradskom univerzitetu, a potom i prva žena docent i prva žena vanredni profesor kod nas. Prokrčila je put svim budućim ženama univerzitetskim profesorima u našoj zemlji, ali kada je počela da predaje na Filozofskom fakultetu već na prvoj sednici kojoj je prisustvovala Tihomir Đorđević joj je rekao: "Čestitam gospođice, ušli ste u pakao!".

Svojim predavanjima iz filozofije izazivala je divljenje i poštovanje studenata, ali je baš time zasmetala muškim kolegama i na kraju, zahvaljujući spletkama i podmetanjima, udaljena je sa Univerziteta. Iako je ostala bez posla i prihoda nije odustala od svog rada, od društvenog aktivizma, pisanja i bavljenja filozofijom.

Nakon udaljavanja sa Univerziteta radila je u Ministarstvu prosvete, zatim u Univerzitetskoj i Narodnoj biblioteci Srbije. Iako u domovini nije dobila nijedno društveno priznanje još kao mlada naučnica proglašena je za počasnu građanku Atine, a 1939. odlikovana je u Bugarskoj. Preminula je 1981. godine u Beogradu. Sahranjena je na Novom groblju.

Kako nije imala potomstvo i bliske srodnike, nije bilo nikoga ko bi plaćao godišnju naknadu za održavanje njenog grobnog mesta. Nekoliko godina nakon smrti njeni posmrtni ostaci su ekshumirani i pohranjeni u masovnoj grobnici bezimenih i zaboravljenih. Ksenija Atanasijević od tada nema grob. Ipak, dok šetate Jevremovom ulicom u Beogradu, tabla na zidu jedne od kuća govori da je u njoj živela Ksenija Atanasijević.

Tekst: Lepa&Srećna