Dani od Đurđica do Svetoga Mrate, od 16. do 24. novembra nazivaju se Mratinci ili Vučji dani jer je Sveti Mrata zaštitnik vukova. Narod veruje da je napolju "opasno vreme"!

Prema predanju, Sveti Mrata u ove dane gleda kako ko radi, zatim drži većanje sa vukovima i određuje im na koga da "navale". Domaćinu koji u ove dane najviše greši, ne ide u crkvu i ne poštuje Svetog Mratu, veli narod, u kuću i torove će na zimu ući hromi vuk, zvani kriveljan, koji je najopasniji i koga niko ne može da spreči u njegovoj nameri.

Postoji i narodna priča o čoveku koji je sekao drva u šumi, kada su ga presreli vukovi, predvođeni najvećim, hromim vukom, koji ga je upitao da li slavi Svetog Mratu. Uplašen, seljak ga je slagao da slavi posle čega su se vukovi pokupili i otišli. Čovek otrča pravo kod popa i javi mu da uzima Mratu za preslavu, a od te godine vukovi nisu više zalazili u njegov tor.

U vreme Mratinaca ništa se ne daje iz kuće, a naročito ne novac. Slično, ne prede se vuna i ništa se ne pere. Krojači i obućari odmaraju, a žene ne rade ručne radove.

Kod starijih ljudi postoji verovanje da, ukoliko Mratinci padnu u maglovite dane, zima će biti maglovita i promenljiva. U slučaju vedrih dana, zima će biti mrazovita i ljuta.

Izvor: Kurir