Dva leka za najsavremeniju terapiju karcinoma dojke koji se koriste u najrazvijenijim zemljama poput Nemačke, Francuske i Italije u narednom periodu će biti dostupni i pacijentkinjama u Srbiji.

Celokupan trošak će snositi farmaceutska kompanija, kaže Sanja Radojević Škodrić, direktorka Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje. Ona kaže da Fond sa Ministarstvom zdravlja svakodnevno radi na uvođenju novih lekova uz stalnu komunikaciju sa strukom, udruženjima pacijenata i farmaceutskim kompanijama.

Cene lekova biće ponovo obračunate i to će doprineti da lekovi na listi budu jeftiniji, kaže direktorka.

- U poslednja tri meseca uradili smo nekoliko stvari. Centralna komisija za lekove zaseda najmanje jednom mesečno kako bi zahtevi farmaceutskih kompanija za stavljanje lekova na listu mogli redovno da se razmatraju. Drugo, farmaceutske kompanije su ranije mogle samo jednom godišnje da apliciraju, a sada mogu kontinuirano tokom cele godine, što nam omogućava brži rad. I konačno, pošto se radi o najnovijim i uglavnom skupim terapijama, trudimo se da se postignu uslovi koji će biti povoljni za RFZO u smislu sklapanja posebnih ugovora, što znači da deo sredstava ide na teret farmaceutskih kompanija.

PROČITAJTE JOŠ: KONAČNO BEZ ČEKANJA U REDOVIMA: Uvedena nova procedura u overavanju zdravstvenih knjižica

Koji inovativni lekovi će biti stavljeni na listu?

- Prvo, lek za hroničnu limfocitnu leukemiju, što je odluka Centralne komisije za lekove od 2016. godine. U završnim smo pregovorima i za lekove za lečenje hepatitisa C. Komisija je donela odluku da se ova inovativna terapija stavi na listu 24. oktobra prošle godine. Završni pregovori su obavljeni, tako da očekujemo i ovu inovativnu terapiju u narednom periodu.

Pored inovativnih lekova, lista će biti proširena i sa non badžet lekovima?

- To je još jedan od načina da se uvedu nove terapije za naše građane. Oni predstavljaju paralele lekovima koji se već nalaze na listi lekova. Stavljanjem tih lekova na listu, nema nikakvih finansijskih opterećenja po državu, odnosno po RFZO. Proširenje liste lekova non badžet lekovima RFZO će raditi tokom cele godine, a ne jedanput godišnje kao što je do sada bila praksa.

Najavili ste i sniženje cena lekova.

- Da, novom uredbom Vlade Srbije o najvišim cenama lekova, zbog smanjenja kursa od 0,78 odsto, cene lekova biće ponovo obračunate i to će doprineti da lekovi na listi budu jeftiniji. Pored toga, revizija koju trenutno radimo u RFZO takođe će doprineti smanjenju cene, a to znači da poredimo naše cene sa cenama u referentnim zemljama i sva ta sniženja će doprineti da pacijenti izdvajaju manje sredstava po osnovu procentualne participacije za pojedine lekove koji se nalaze na listi. Nova lista bi trebalo da bude objavljena narednih nedelja.

Kliknite OVDE da pročitate nastavak teksta!

PageBreak

Početkom godine pušten je u rad poseban softver za centralizovano vođenje lista čekanja. Kakvi su efekti?

- Softver nam je, pre svega, omogućio da više niko ne može da se prijavi na listama čekanja u više zdravstvenih ustanova. Takođe, sada na dnevnom nivou ažuriramo liste tako da zdravstvene ustanove brišu umrle, višestruko prijavljene i one kojima je usluga već pružena.

Šta to znači u brojkama, koliko su liste umanjene?

- Oko 77.000 pacijenata je čekalo, sada smo na brojki od 72.000 što je rezultat samo brisanja neadekvatnih podataka, a daljim ažuriranjem lista očekujemo značajno veće smanjenje.

Da li sve zdravstvene ustanove poštuju uputstva o ažuriranju lista čekanja?

- Postoji nekoliko koje to ne rade redovno i to se može videti na sajtovima Ministarstva zdravlja i RFZO. Mi ih na dnevnom nivou opominjemo i dali smo im rok da to isprave. Reč je o veoma malom broju ustanova.

PROČITAJTE JOŠ: DOČEKALI PRVU NAGRADU "UZMI RAČUN I POBEDI" U STANU KUPLJENOM NA KREDIT: srećna dobitnica stana Dejana Lukić otkriva kako je predosetila sreću

Poziv privatnim klinikama koje rade operaciju katarakte i vantelesnu oplodnju bio je otvoren do 2. februara. Kakav je bio odziv i hoće li sve potrebe za tim intervencijama biti zadovoljene?

- Znatno se smanjuje čekanje za ove dve intervencije. U 2017. godini obavljeno je oko pet hiljada operacija katarakte u 12 privatnih ustanova i oko 2.500 vantelesnih oplodnji u deset privatnih ustanova. Od početka ove godine, prijavljeno je oko 400 pacijenata za operaciju katarakte i oko 700 žena za vantelesnu. Pored toga, proširuju se državni kapaciteti. GAK “Narodni front” je otvorio odeljenje vantelesne i krenuo s radom. Očekujemo da će ove godine imati drastičan porast ovih usluga. U svakom slučaju, sve potrebe će biti zadovoljene.

Kako stvari teku kada je reč o zameni kartonskih zdravstvenih knjižica karticama?

- Imamo još oko 40.000 neuručenih kartica. Kad smo lično pokušali da uručimo, nismo uspeli pošto su to uglavnom osiguranici koji nisu na adresama na kojima su prijavljeni. Odlučili smo na apel putem medija. Što se tiče zamene starih knjižica, javlja se par stotina osiguranika mesečno i taj broj je sve manji.

Nove aplikacije za nestašice i praćenje lekova

- Sledeće nedelje uvodimo novu aplikaciju za deficitarnost lekova u zdravstvenim ustanovama. Tačno će se znati u kom momentu je neki lek deficitaran, razlozi njegove deficitarnosti i to će biti dostupno svima, i na sajtu Ministarstva i na sajtu RFZO. Takođe, radimo na aplikaciji za praćenje puta leka. Dakle, centralni magacin - bolnička apoteka - klinika. Ministarstvo i RFZO će znati u svakom trenutku koji lek je razdužen određenom pacijentu. To će doprineti ne samo boljoj kontroli veći i racionalnijoj primeni lekova - kaže direktorka.

Tekst: Ivana Mastilović Jasnić

Izvor: Blic