Jutarnjim molitvama muslimani slave 24. septembra 2015. godine prvi dan Kurban-bajram.

Praznik počinje dva meseca i deset dana posle Ramazana, a prvi dan se određuje prema pojavljivanju mladog meseca.

Prvog dana Kurban-bajrama, posle jutarnje molitve, muslimani obilaze groblja. Tradicionalno se prinosi žrtva ovce, a kurbansko meso se deli siromašnima, rodbini a deo ostavlja kod kuće.

Kurban-bajram se naziva i hadžijski jer se tada završava glavno godišnje hodočašće u Meki. Hadž je jedna od pet glavnih verskih obaveza punoletnih muslimana.

Kurban-bajram traje četiri dana, a za vreme bajrama muslimani prinose žrtvu, kurban i dele ga sirotinji, komšijama i rodbini, piše RTS 24. septembra 2015. godine.

Uz čestitke, iz Islamske zajednice u Srbiji posebnu molitvu upućuju za one kojima je ovih dana i meseci teško - izbeglicama.

Zbog toga će tradicionalna Bajramska sofra biti postavljena poslepodne u parku kod beogradske autobuske stanice, na mestu gde ima najviše izbeglica.

Kurban-Bajram je praznik podsećanja na život i žrtvu uzora svih monoteista, Ibrahima - Avrama, odakle je propisana žrtva svim verskim zajednicama da bi spominjali Božje ime prilikom klanja stoke koju im kao hranu i blagodeti daruje Bog.

Zbog nesaglasja Saudijske Arabije i Turske oko računanja prvog dana Kurban-bajrama, odnosno različitih gledišta o pitanju određivanja hidžretskog kalendara, koja proizlaze iz različitih metoda praćenja pojavljivanja Mlađaka i početka meseca Zu-l -hidždže, muslimani sveta prvi dan bajramske radosti obeležavaju u tri različita dana.

Reč je o tome da Arapi zagovaraju tradicionalnu metodu utvrđivanja izlaska mladog Meseca golim okom, dok Turska pojavljivanje "mlađaka" utvrđuje naučnom metodom.