„Celog svog života trudila sam se da budem dobra“, napisala je Tatjana Šlosberg (35), unuka pokojnog predsednika Džona F. Kenedija, „da budem dobar đak, dobra sestra i dobra ćerka, da štitim svoju majku i da je nikada ne rastužim niti naljutim.
Sada sam njenom životu, životu naše porodice, dodala novu tragediju i ne mogu ništa da učinim da je zaustavim.“
Ovim rečima je Tatjana opisala kako se oseća znajući da joj je dijagnostikovana akutna mijeloidna leukemija. Potresna izjava Kenedije unuke objavljena je u novembru, a juče je njena porodica objavila saopštenje o njenoj smrti.
"Naša divna Tatjana je preminula jutros. Zauvek će biti u našim srcima", napisali su na Instagramu.
Tatjana je bila novinarka i bavila se ekološkim temama. Lekari su prvi put primetili njen zdravstveni problem nakon što je u maju 2024. rodila drugo dete. Otkrili su neobično visok broj belih krvnih zrnaca, što je posledica bolesti. Dijagnostikovana je akutna mijeloidna leukemija, retka i agresivna vrsta raka koja se uglavnom javlja kod osoba starijih od 60 godina.
„Tokom poslednjeg kliničkog ispitivanja, moj lekar mi je rekao da bi možda mogao da me održi u životu još godinu dana“, napisala je u eseju. „Prva misao mi je bila da moja deca, čija lica zauvek žive s unutrašnje strane mojih kapaka, neće pamtiti mene.“
Tatjana je dobila dvoje dece u braku sa suprugom Džordžom Morenom. "Moj sin će možda imati nekoliko sećanja, ali će ih verovatno vremenom pomešati sa fotografijama koje vidi ili pričama koje sluša. O svojoj ćerki nikada nisam zaista mogla da brinem — nisam smela da joj menjam pelene, da je kupam ili hranim, sve zbog rizika od infekcija nakon transplantacija. Bila sam odsutna gotovo polovinu njene prve godine života. Ne znam ko sam, zapravo, u njenim očima i da li će, kada me više ne bude, osećati ili pamtiti da sam joj bila majka.“ Pročitajte i u kojoj je kući živela Žaklina Kenedi nakon ubistva Džona Kenedija.
- Akutna mijeloična leukemija (AML) je agresivan rak koštane srži. Najčešće pogađa odrasle starije od 60 godina, ali može se javiti i kod mlađih osoba i dece.
- Tačan uzrok mutacija nije uvek poznat, ali faktori rizika su jasni: starost, pušenje, prethodna hemoterapija ili zračenje, izloženost hemikalijama (benzen, formaldehid) ili visokim dozama zračenja. Retko je nasleđena – kod familijarne forme dete ima 50% rizika da nasledi mutaciju.
- U početku simptomi liče na običan grip – umor, groznica, noćno znojenje. Kasnije dolaze ozbiljniji znakovi: lako stvaranje modrica ili krvarenje (iz nosa, desni), česte infekcije, bleda koža, kratak dah, vrtoglavica, bol u kostima ili stomaku, uvećani limfni čvorovi ili male crvene tačkice na koži.
- Otkriva se analizom krvne slike, biopsijom koštane srži i genetskim testovima.
BONUS VIDEO: