Zima je najbolje vreme za orezivanje mnogih drvenastih biljaka. S jedne strane, protok sokova kroz biljku je umanjen, a to znači da biljka ne „krvari“, a s druge strane, biljka može bolje da se oblikuje dok na njoj nema lišća. Orezivanje u prvom redu služi da se očuva sposobnost biljke da cveta i da se spreči njeno ogoljavanje. 

U kojoj meri ćete orezati cvetne ukrasne žbunove, zavisi od toga gde se i u koje doba godine formiraju cvetovi. 

Letnje cvetnice, koje cvetaju na mladim, ovogodišnjim granama (npr. letnji jorgovan, kariopteris, baštenski hibiskus), orezuju se krajem zime kada prođe opasnost od jakog mraza. Na ovaj način biljke se podstiču da formiraju što više novih izdanaka. Nešto je teže kod hortenzija, kod kojih se razlikuju dve grupe za orezivanje. Seoske hortenzije i one krupnih listova cvetaju na granama iz prethodne godine. Ovde se uklanjaju samo precvetale cvasti odmah iznad prvog para pupoljaka i odsecaju stari izdanci. Loptasta i metličasta hortenzija, za razliku od prethodno navedenih vrsta, cvetaju na ovogodišnjim izdancima. Ovde se potpuno odsecaju izdanci iz prethodne godine. 

Prolećne cvetnice, koje obrazuju cvetove na granama iz prethodne godine (npr. forzicija, deucija, suručica Spiraea arguta), orezuju se tek posle cvetanja. Ali nije samo cvetna raskoš u centru pažnje i svrha orezivanja. Tako se kod drvenastih biljaka obojene kore orezivanjem podstiče formiranje intenzivno obojenih mladih izdanaka. 

Samo mladi izdanci vrsta drena sa šarenom korom imaju intenzivnu boju. Izdanci stariji od tri godine odsecaju se da bi se podstaklo izbijanje mladica. 

Razgranate vršne izdanke hortenzije Hydrangea aspera orežite sve do jednogodišnjeg izdanka usmerenog u stranu. 

Stare cvasti hortenzija odsecajte iznad prvog sledećeg para pupoljaka. S vremena na vreme dodatno proredite stare izdanke koji ne cvetaju tako što ćete ih odseći do zemlje.  

Slađana Milosavljević,
dipl. pejz. arh.