Ako želite da se zaštitite od radoznalih pogleda komšija ili buke sa ulice, a ne želite da čekate godinama da živa ograda poraste, sibirski brest mogao bi da bude pravo rešenje. Ova biljka važi za jednu od najbrže rastućih vrsta za formiranje živih ograda i, u povoljnim uslovima, može da poraste čak 1,5 do 1,8 metara godišnje, pa da brzo stvori pravi "zeleni zid" oko vašeg dvorišta.

Zbog toga ga mnogi nazivaju i "čudesnom ogradom", jer za samo dve do tri sezone može da formira gust zeleni zid koji obezbeđuje privatnost i štiti dvorište od prašine i buke.

Zašto je sibirski brest postao toliko popularan?

Godinama su tuje, grab i ligustrum bili prvi izbor za žive ograde, ali danas sve više ljudi bira sibirski brest zbog njegove izuzetno brze stope rasta.

Poreklom je iz Azije, gde se vekovima prilagođavao surovim klimatskim uslovima. Zato odlično podnosi niske temperature, sušu, zagađen vazduh i gradske uslove, pa uspeva i u urbanim sredinama i u seoskim dvorištima.

Njegovo gusto sitno lišće tokom vegetacije formira kompaktnu zelenu barijeru koja pruža privatnost, zadržava deo prašine i ublažava spoljašnju buku. Iako u jesen odbacuje lišće, gusta mreža grana i tokom zime predstavlja dobru prirodnu zaštitu.

Kako se pravilno sadi?

Najbolje vreme za sadnju sibirskog bresta je rano proleće ili jesen, kada biljka ima dovoljno vremena da razvije koren pre letnjih vrućina ili zimskih mrazeva.

Pre sadnje preporučuje se da se koren dobro natopi vodom. Sadnice treba postaviti na razmaku od 30 do 50 centimetara kako bi se dobila gusta živica. Ukoliko želite još kompaktniji zid zelenila, biljke možete saditi u dva reda.

U galeriji ispod pogledajte kako izgleda sibirski brest!

Živa ograda sibirski brest Foto: Shutterstock

Sibirski brest nije zahtevan kada je zemljište u pitanju. Dobro uspeva i na peskovitom i na glinovitom tlu, ali najbolje rezultate daje u umereno vlažnoj i dobro dreniranoj zemlji. Jedino mu ne odgovara dugotrajno zadržavanje vode oko korena.

Najbrže raste na sunčanim mestima, mada može uspevati i u polusenci, uz nešto sporiji razvoj.

Redovno orezivanje je obavezno

Iako se smatra biljkom koja nije zahtevna za održavanje, jedno pravilo je veoma važno – redovno orezivanje.

Prvo skraćivanje izdanaka preporučuje se odmah nakon sadnje, jer podstiče razvoj bočnih grana i čini da živica bude gusta od samog dna.

Kasnije je dovoljno orezivati biljku dva do tri puta godišnje. Prvo orezivanje obavlja se početkom proleća, drugo početkom leta, dok se po potrebi može uraditi i treće krajem leta.

Ako se ne orezuje redovno, sibirski brest će početi da raste uglavnom u visinu, dok će donji deo živice postati ređi i izgubiti gustinu.

Na šta treba obratiti pažnju?

Iako ima brojne prednosti, sibirski brest nije idealan za svako dvorište. Njegov veoma brz rast znači da zahteva češće orezivanje nego većina drugih vrsta živica. Osim toga, razvija snažan korenov sistem, pa ga ne treba saditi preblizu kuće, trotoara, prilaza ili podzemnih instalacija.

Takođe, biljka se može sama razmnožavati semenom, pa se mlade izdanke koji niknu na neželjenim mestima preporučuje redovno uklanjati.

Uprkos tome, za one koji žele da u što kraćem roku dobiju gustu prirodnu ogradu, sibirski brest ostaje jedan od najboljih izbora. Uz pravilnu sadnju i redovno orezivanje, već posle dve ili tri godine može da formira zelenu barijeru koja će vašem dvorištu obezbediti privatnost, zaštitu od prašine i mnogo lepši izgled.

Koja je cena sibirskog bresta

U Srbiji cena sadnica sibirskog bresta zavisi od starosti i visine biljke, ali se trenutno najčešće kreće ovako:

  • Mlade sadnice (40–60 cm): 500–900 dinara po komadu
  • Sadnice stare oko dve godine, visine oko 1,5 m: oko 1.500 dinara po sadnici. Takvu cenu trenutno imaju pojedini domaći rasadnici

Ako planirate živu ogradu, važno je uračunati i broj sadnica. Preporučeni razmak je 30–50 cm, što znači da vam je za:

  • 10 metara živice potrebno oko 20–33 sadnice
  • samo za sadnice to je okvirno 10.000 do 50.000 dinara, u zavisnosti od njihove veličine i starosti