Krševito zemljište sa surovom klimom baš im i ne ide naruku. Ali zato majčina dušica ili ruzmarin uspevaju i na toplim staništima. Vrhunske rezultate postići ćete ako omogućite korenu ovih začinskih biljaka da se raširi u vlažnom humusnom zemljištu. Tada se kod francuskog kiseljaka (Rumex scutatus), peršuna ili uskog belog luka formiraju sočni listovi ili vlati, koji oslobađaju kiselkastu ili ljutu aromu – stvara se ukus koji je tipičan za začinske biljke što uspevaju u senci. To su pre svega mladi listovi i izdanci, koji se serviraju kao začin u jelima na prolećnoj trpezi ili kao prilog u salati. Cak su i cvetni pupoljci vlašca ili lukovac (Alliaria petiolata) vrlo ukusni! 

Matičnjak, nana, rukola, krbuljica, estragon ili selen mogu obilno da se beru u toku cele sezone. Prilikom uređenja leje naizgled nepovoljna mesta u bašti ipak imaju prednost: tako vijugava leja u senci zasađena začinskim biljkama na kraju postaje prava atrakcija, koja je sa strane okružena živom ogradom ili zidićem. 

U korisnoj bašti, u kojoj se razne vrste voća i povrća bore za svoje mesto pod suncem, aromatične zelene biljke osećaju se lepo na neiskorišćenoj istočnoj strani rasadnika. U seoskim ukrasnim baštama sade se umetnice za senku koje uspevaju između plućnjaka, astilbi, anemona i funkije.  Ovde do izražaja dolaze i karakteristike mirođije, pimpinele ili mirisne čehulje (Myrrhis odorata).

U najdubljoj senci ipak većina ovih biljaka ne uspeva, mora da postoji minimalna količina sunčevih zraka. Biljke će se tako brže sušiti, a to će dovesti do stvaranja tipične arome. Polusenovit položaj sa indirektnom svetlošću ispod prozračnog krova od lišća perfektno je stanište. I ove začinske biljke uživaju po nekoliko sati dnevno na suncu, najčešće u podne. Ukoliko ipak začinske biljke stoje u dubokoj senci, biće podložnije napadu gljivičnih bolesti kao što je pepelnica.

U retke „sasvim otporne biljke“, čijoj aromi ne može da naškodi ni puna senka, ubrajaju se ivanjsko cveće, sremuš, matičnjak i lukovac (Alliaria petiolata).

Ukoliko sočne kandidate kao što su pelen, francuski kiseljak (Rumex scutatus) ili zlatni matičnjak uzgajate u saksiji, važno je da ih ne izlažete direktnom suncu. Njihovi nežni listovi u protivnom mogli bi da dobiju ožegotine. Zemlja se zaliva tek pošto se sasvim isuši.

Za konzerviranje se koriste sitno iseckani ili zamrznuti listići, jer se prilikom sušenja gubi aroma. Dakle, uživajte u proleću i u njegovim svežim, aromatičnim začinskim biljkama.