Koliko je vrtova, toliko je i različitih uređenja, jer iako su mnogi slični, ipak se razlikuju, makar u detaljima. Da bi naš vrt bio zaista prijatan, skladan i atraktivan treba se pridržavati izvesnih pravila, jer dobro uređen vrt je onaj koji odgovara sredini u kojoj se nalazi, arhitekturi kuće i, naravno, članovima domaćinstva. Vrt se mora uklapati u izgled i „atmosferu” okoline. Treba voditi računa i o susednim dvorištima, ako ih ima, jer je svaki vrt živa zajednica biljaka koje neprestano rastu, zauzimajući neophodan životni prostor.

Važno je znati sastav tla, kao i biološko-klimatske faktore, a ako je vrt van gradske mreže — mogućnost zalivanja. Veoma bitnu činjenicu predstavlja i zadržavanje već postojećeg odraslog drveća, jer je njegova vrednost nemerljiva, s obzirom na vreme koje je potrebno da stablo dostigne određene dimenzije. Takva stabla, po pravilu, predstavljaju najomiljeniji deo vrta i njihov hlad se uglavnom koristi kao kutak za odmor.

Vrtove treba uređivati u skladu sa lokacijom na kojoj se nalaze, bilo da su u urbanoj sredini ili ne.

U vrtovima na planinskim terenima, razlike u visinama treba savladavati potpornim zidovima, kamenjarima i alpinetumima, a osnovni elemenat vrta treba da bude poljana, odnosno travnjak, jer je ovde po pravilu broj sunčanih dana manji pa drveće treba da bude uglavnom u funkciji vetrozaštite od preovlađujućeg vetra i da se nalazi u manjim grupacijama kako ne bi ometalo prelepe vidike, koje ovi prostori nesebično nude.

Na ravničarskim terenima gde je okolina, po pravilu, monotona, kompozicija biljaka treba da je bogata, raznovrsna, a posebno mesto zauzima cveće, kao glavni nosilac kolorita. U ovom vrtu je poželjna i voda, bilo kao tekuća (potočić) ili kao vodeno ogledalo (jezerce ili fontana), kako bi se nadoknadio nedostatak izuzetne prirodne lepote okoline. Na ovakvim terenima vrt može biti i geometrijski oblikovan, prateći arhitekturu kuće.

Vrtove u šumi, bez obzira da li se nalaze na planini, ravnici ili moru, treba obogatiti sadržajima kao što su cvetni ukrasi u neposrednoj blizini kuće i kućice za ptice u kojima će se one vrlo brzo nastaniti. Ako postoje stanovita mesta u šumi, treba ih iskoristiti za formiranje alpinetuma. Staza ne sme biti pravolinijska već treba da prolazi živopisno između drveća. Ukoliko je kuća u blizini vode, osnovno je da sve bude orijentisano u tom pravcu i sve vizure da budu čiste prema vodi. Ne zaboravite da treba koristiti vrste koje podnose više vlage. Ako želite da nacrt vrta uradite sami, trebalo bi da se pridržavate određenih pravila:

Prilaz do kućnog praga je najvažniji i tu se ne sme zanemariti i prilaz za motorna vozila, parkiralište i obavezno – rasveta. Ovaj prostor je po pravilu mali, ali mora biti najatraktivnije rešen, jer on predstavlja prvi utisak.

Prostor za odmor obično se uređuje nešto dalje od objekta, tamo gde se može postaviti paviljon, pergola i sl. Vodena površina i kućica za ptice, uvek su dobrodošle u ovom delu vrta.

Povrtnjak i voćnjak ne treba mešati sa ostalim delom vrta i treba da budu locirani na najneupadljivijem delu placa.

Piše: Dragana Tucović Baranac, dipl. ing. pejzažne arhitekture i PR JKP „Zelenilo – Beograd”