Cimet nije samo neizostavan začin u kuhinji – on može da bude i moćan saveznik u bašti ili u nezi sobnih biljaka.
Ovaj mirisni prah, koji jelima daje poseban ukus, može da posluži kao prirodno sredstvo za zaštitu biljaka, jer odbija štetočine i sprečava razvoj gljivica.
Istraživanje objavljeno 2021. godine u časopisu "Molecules" pokazalo je da cimet može da deluje kao prirodni repelent za insekte i potencijalni herbicid. Dovoljno je posuti malo cimeta po zemlji ili direktno po biljkama kako biste oterali mrave i druge baštenske štetočine. Takođe, cimet može da pomogne u borbi protiv gljivičnih mušica na sobnim biljkama.
Tu se ne završava spisak korisnih dejstava cimeta na biljke. On može da posluži i kao prirodno sredstvo za ožiljavanje biljaka prilikom razmnožavanja. Njegova antibakterijska i antigljivična svojstva štite mlade reznice od infekcija i ubrzavaju razvoj korena, pa često može da zameni sintetičke preparate za ukorenjivanje.
Šta čini cimet tako efikasnim? Njegov ključni sastojak, cinamaldehid, poseduje antigljivična, antibakterijska i insekticidna svojstva – a upravo on daje cimetu njegov prepoznatljiv miris i aromu.
Ako vam nakon svih cvećarskih eksperimenata ostane još malo cimeta, stavite malo ovog praha na tacnu i ostavite ga u uglu kuhinje - mirisaće vam čitav stan. Pročitajte i kojih pet sobnih biljaka žive najduže i mogu da se prenose sa generacije na generaciju.
BONUS VIDEO:
Još uvek nema komentara - sjajna prilika da pokreneš diskusiju.