Biljke mesožderke ili karnivorne biljke ( Carnivorous plants) su biljke opremljene organima za hvatanje i varenje malih životinja, mesožderne biljke; ukoliko je ulov insekt - što je najčešće, nazivaju se i insektivorne biljke. Ove biljke ne mogu proizvesti supstance neophodne za život procesom fotosinteze.

Kako uobičajeno rastu na područjima posebno siromašnima nitratima, taj problem rešavaju iskorišćavajući nitrate iz životinjskih belančevina. U tu svrhu nastala je i modifikacija listova kojima na aktivan ili pasivan način love svoj plen.

PROČITAJTE JOŠ: Kako presaditi orhideje: za novu saksiju morate nabaviti specijalan granulat

Neke od ovih biljaka žive kao epifite – rastu i žive na drugim biljkama ili životinjama ali ne kao paraziti već sami proizvode svoju hranu, te su primorane da nedostatak minerala i dušika nadoknade hvatanjem i rastvaranjem insekta i drugih sitnih životinja, koje koriste kao izvor materije i energije.

Dionaea muscipula, foto: Wikipedia

Da bi pojedine biljne vrste bile svrstane u grupu karnivornih biljaka moraju da zadovolje sledeće kriterijume:

1. Moraju biti sposobne da privuku plen (npr. mirisom, bojom, nektarom).

2. Moraju razviti delove za hvatanje životinja (npr. zamka u obliku vrča s glatkim i klizavim zidovima, zamka u obliku školjke koja se može zatvoriti, zamka u obliku lepljive trake).

3. Moraju biti adaptirane tako da mogu da razgrade uhvaćene životinje (npr. probavne enzime, simbiotske gljive, bakterije).

PROČITAJTE JOŠ: Da li i vi gajite biljku novca: zlatna puzavica filtrira vazduh i donosi sreću!

Cephalotus follicularis, foto: Wikipedia

Ono po čemu su jedinstvene su njihovi mehanizmi koji im omogućuju da privuku insekta, uhvate ga, ubiju, razlože i apsorbuju kao proteinsku hranu. 

Atraktivna boja cveta privuče insekta koji se nađe uhvaćen u klopci. Njihova životna staništa su tresetišta, močvare i karbonatne stene. Obilne kiše i malo hranjivih sastojaka su razlog zašto su ove biljke adaptirane na ishranu insektima. Proteini dobijeni ovim putem osiguravaju životni ciklus mesožderki. Najčešća su dva tipa klopke:

Aktivna klopka, koja se pomera da bi uhvatila plen. One su kudikamo zanimljivije; naime njihovi listovi su tako preobraženi da aktivnim pokretanjem uhvate i onesposobe plen koji zatim razgrade uz pomoć probavnih sokova.

PROČITAJTE JOŠ: Samo za iskrene ljubitelje kaktusa: cvetanje ehinopsisa u 4,5 minuta (VIDEO)

Roridula gorgonias, foto: Wikipedia

Pasivna klopka se ne pomera već mami insekta u biljku gde biva uhvaćen. Obično imaju deo lista preobražen u strukturu nalik na vrč ili levak u kojem se nalaze sokovi za varenje. Životinja jednostavno upadne, utopi se i biva svarena.

Biljke mesožderke imaju životni ciklus kao i ostale biljke cvetnice. Mogu se razmnožavati seksualnim ili aseksualnim(bespolnim) putem. Neke vrste se razmnožavaju vegetativnim putem - formirajući pupoljke koji rastu i postaju identični roditelju.

Nepenthes lowii, foto: Wikipedia

Osnovni procesi životnog ciklusa su:

1) Klijanje semena 

2) Sazrevanje biljke, najčešće tokom jedne godine, ali za neke je to višegodišnji proces 

3) Cvetanje biljke 

4) Oprašivanje biljke vrše najčešće insekti, ređe vetar. Nastaje seme, pada na zemlju i proces se ponavlja.

PROČITAJTE JOŠ: Kako da znate da li vaše biljke pate od stresa

Karnivorne biljke nemaju puno predstavnika: svega nekoliko porodica ima karnivorne predstavnike, a to su od poznatijih porodice Sarraceniaceae, Nepenthaceae, Droseraceae i Lentibulariaceae.

Na video snimku pogledajte kako ove biljke love svoj plen listovima! Sve slike pogledajte u FOTO GALERIJI!

هل شاهدت هذا النوع من النباتات من قبل ؟Killer plants

Posted by ‎المعلم‎ on Monday, March 16, 2015

Izvor: Cvijet

LepaiSrecna Ove biljke nemaju sposobnost fotosinteze, ali se priroda pobrinula da im omogući preživljavanje... pogledajte kako!