Poštovana redakcijo,

Pišem Vam u nadi da ćete mi pomoći da saznam nešto više o božuru, mojoj omiljenoj biljci. Bezuspešno pokušavam već nekoliko godina da ih umnožim. Posle razdvajanja i presadjivanja neki se osuše, a drugi i posle više godina ne cvetaju. Recite mi gde sam pogrešila. Koje vreme koristiti za sadjenje božura? Ja sam to uvek činila u proleće.

Pozdrav od stalne čitateljke
Snežane Živojinović iz Velike Plane


Božur (pripada rodu Paeonia) je dobio ime po bogu Peonu iz grčke mitologije koji je izlečio Plutona ovom biljkom. Poreklom su iz Evrope, Azije ili Severne Amerike. Rod obuhvata zeljaste višegodišnje biljke, ali i žbunaste ili drvenaste vrste.

Božuri zahtevaju duboku, plodnu, dobro dreniranu zemlju, obogaćenu humusom. Pre sadjenja dobro je obogatiti zemlju dodavanjem djubriva ili komposta. Direktno sunce bez vetra im najviše odgovara, mada mogu opstati i u polusenci. Biljku treba redovno djubriti, umereno zalivati i redovno čistiti od korova. 

Cvetovi će biti krupniji ukoliko se svi osim terminalnih pupoljaka otklone. Ako primetite braon fleke na mladim izdancima, to je zbog gljive koja ih napada usled preterane vlage. Tada treba odseći zaražene izdanke malo iznad zemlje i poprskati nekim od fungicida. Božuri su dugovečne biljke, ali su vrlo osetljive prilikom presadjivanja ili razmnožavanja. 

Razmnožavanje se vrši deobom bokora, reznicama od stabla ili kalemljenjem. Deoba bokora se vrši u jesen. Pažljivo treba skinuti zemlju, isprati bokor i oštrim nožem izvršiti deobu vodeći računa da svaki deo ima minimum tri vegetaciona vrha. Ukoliko ima samo jedan, biljka će cvetati tek za dve do tri godine. Na ovaj način dobijamo biljku iste sorte. 

Reznice se prave po precvetavanju. Kalemljenje se vrši u avgustu i to kod drvenastih vrsta. Božur možemo razmnožiti i iz semena. Novonastala biljka neće biti iste sorte kao roditelj, pa se ovaj metod koristi za dobijanje novih sorti, a biljke će cvetati tek posle pete godine od setve.

Dragana Vojičić,
dipl. ing. šumarstva za pejzažnu arhitekturu