Da li zdrava osoba može da doživi infarkt? Svetski i domaći kardiolozi objašnjavaju skrivene rizike kod mladih

Sve veći broj kardiovaskularnih incidenata među osobama mlađim od četrdeset godina, koje često nemaju istoriju bolesti niti očigledne simptome, postavlja ključno pitanje: kako naizgled potpuno zdravo srce odjednom stane? Dodajte Lepa & Srećna u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock
  • Mladi i naizgled zdravi ljudi mogu imati takozvani „meki“ plak u arterijama koji ne ometa protok krvi i ne izaziva bol.
  • Ekstremni stres, nedostatak sna i prekomerna konzumacija energetskih pića (naročito u kombinaciji sa alkoholom) stvaraju opasan pritisak na srce, što može dovesti do iznenadnog grčenja (spazma) potpuno zdravih krvnih sudova ili pucanja skrivenih naslaga.
  • Svetski i domaći stručnjaci su saglasni da prvi kardiološki skrining treba uraditi na pragu zrelosti (kako bi se isključili genetski rizici).

Moderna kardiologija pokazuje da odsustvo simptoma nije garancija apsolutne bezbednosti, jer se patološki procesi u krvnim sudovima mogu razvijati godinama bez ikakvih spoljnih manifestacija.

Naš čuveni kardiohirurg, prof. dr Miljko Ristić, slikovito objašnjava ovaj fenomen poređenjem koje je lako razumeti:

„To je kao kad kupite novi auto, i posle dva meseca on jednostavno stane. Nešto se desilo u sistemu. Tako je i sa srcem. Taj motor radi neprekidno, od rođenja, godinama, decenijama, i ne treba da nas iznenadi što ne može kod svih nas da funkcioniše bezgranično. Infarkt mogu da dožive i osobe koje se osećaju potpuno zdravo.“

Mehanizam skrivene pretnje: Pucanje „mekog“ plaka

Vodeći stručnjaci sa Harvarda i Klivlendske klinike objašnjavaju da se kod mladih ljudi struktura arterijskih promena drastično razlikuje u odnosu na starije pacijente. Kod starijih su naslage na krvnim sudovima tvrde, kalcifikovane i postepeno sužavaju arteriju, što izazove bol u grudima pri naporu i signalizira problem na vreme. Kod mladih to nije slučaj.

Dr Ron Blankstein, kardiolog i profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta Harvard (Harvard Medical School), ističe:

„Najveća zabluda je da mladi i aktivni ljudi ne doživljavaju srčane udare. U našim studijama sve češće viđamo pacijente u dvadesetim i trdesetim godinama koji su do tog dana mislili da su savršeno zdravi. Problem je u tome što su njihovi rani plakovi u arterijama mekani i puni masti. Oni uopšte ne blokiraju protok krvi, pa rutinski testovi u miru mogu biti potpuno uredni.“

Foto: Shutterstock

Kada takva meka i nestabilna opna plaka iznenada pukne pod uticajem stresa ili naglog skoka pritiska, organizam to mesto prepozna kao otvorenu ranu. Krvne pločice se u sekundi nakupe da bi zaustavile „krvarenje“, formira se ugrušak (tromb) i krvni sud biva potpuno blokiran u roku od nekoliko minuta, dovodeći do infarkta.

Okidači: Ekstremni stres i energetski napici

Istraživanja pokazuju da se zdravi ljudi pre infarkta često izlažu specifičnim, akutnim faktorima rizika koji deluju kao okidači.

Dr Luk Lafin, kardiolog sa čuvene Klivlendske klinike, posebno upozorava na opasnost od modernih stimulansa:

„Konzumacija energetskih pića, naročito u kombinaciji sa nespavanjem, stresom ili alkoholom, stvara toksičan miks za srčani mišić. Ogromne doze kofeina i pratećih stimulansa izazivaju naglo grčenje (spazam) čistih, zdravih koronarnih arterija ili dovode do pucanja onih latentnih, mekih naslaga. Srce se u trenutku nađe pod neizdrživim naporom.“

Na to se nadovezuje i genetska komponenta koju pacijenti ne mogu da osete. Dr Lesli Čo, šefica sekcije za preventivnu kardiologiju u Klivlendu, naglašava:

„Možete trčati maratone, hraniti se zdravoi izgledati savršeno fit, ali ako od roditelja nosite genetsku predispoziciju zbog koje vaša jetra proizvodi specifične, agresivne frakcije lošeg holesterola, vi imate skriveni rizik. Zato je prvi kardiološki skrining neophodno uraditi već sa napunjenih 20 godina.“

Ritam preventivnih pregleda

Lekari su saglasni u pogledu dinamike kontrola. Ako je prvi pregled na pragu zrelosti uredan i ako osoba nema porodičnu istoriju ranih srčanih oboljenja, nema potrebe za godišnjim kardiološkim pregledima.

Profesor Ristić preporučuje da je u tim slučajevima kontrola na svake tri do četiri godine sasvim dovoljna, što se poklapa i sa zvaničnim preporukama Američkog udruženja za srce (AHA), koje za asimptomatske pacijente bez faktora rizika savetuje provere na svakih 4 do 6 godina. Ključ je ne dozvoliti pauze od po deset ili dvadeset godina, jer se u tom periodu profil krvnih sudova može potpuno promeniti.

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

ČAK 10 INFARKTA U JEDNOJ NOĆI U BEOGRADU! Doktorka za Kurir televiziju objasnila kako prepoznati simptome moždanog i srčanog udara - OVE osobe su najrizičnije Izvor: Kurir televizija