Ako su vam prsti postali ukočeni, bolni, otečeni su ili su promenili oblik, najverovatnije se radi o nekom obliku artritisa.
Ova bolest može ozbiljno da utiče na obavljanje najjednostavnijih radnji kao što su korišćenje pribora za jelo, češljanja, kuvanja ili kucanja na tastaturi.
Dr Džefri Sparks, reumatolog sa Medicinskog fakulteta Harvard, ističe da Američko udruženje reumatologa koristi viljušku sa iskrivljenim zupcima kao simbol kampanje za podizanje svesti o uticaju reumatskih bolesti. Taj simbol jasno pokazuje koliko osnovne funkcije mogu biti narušene.
Da bismo razumeli gde se artritis najčešće javlja, važno je znati anatomiju prstiju i palca. Prsti imaju tri zgloba: metakarpofalangealni (MCP) zglob, koji povezuje prst sa šakom; proksimalni interfalangealni (PIP) zglob, koji se nalazi na sredini prsta; i distalni interfalangealni (DIP) zglob, najbliži vrhu prsta.
Palac ima svoj osnovni zglob — karpometakarpalni (CMC) zglob — koji se nalazi u korenu palca i često je pogođen kod osteoartritisa. Različiti oblici artritisa mogu zahvatiti različite zglobove, a simptomi poput otoka, crvenila, kvržica ili bolova mogu ukazivati na osteoartritis, reumatoidni artritis ili druge reumatske bolesti. Pravilna dijagnoza zahteva pregled kod lekara, ali razumevanje simptoma i zahvaćenih zglobova može pomoći u ranom prepoznavanju problema.
Simptomi i vrste artritisa u prstima i palčevima
Dva glavna oblika artritisa najčešće pogađaju zglobove prstiju i palčeva, a simptomi zavise od toga o kom se tipu radi. Najčešći je osteoartritis — degenerativno oboljenje koje postepeno troši hrskavicu, prirodni jastučić između kostiju. Kada kosti počnu da se taru jedna o drugu, telo reaguje stvaranjem nove kosti, što se spolja vidi kao kvržice na zglobovima. Te koštane izrasline šire okolno meko tkivo i mogu se pojaviti na jednom ili više zglobova, na različitim prstima i na obe ruke. Gde će se tačno pojaviti, ostaje nepredvidivo, objašnjava dr Džefri Sparks.
Kod osteoartritisa, najčešće su pogođeni distalni zglobovi prstiju (DIP), zglob u korenu palca (CMC), a ponekad i srednji zglobovi prstiju (PIP). Ovi zglobovi postaju bolni, ukočeni, blago uvećani i neravni na dodir zbog prisustva koštanih izraslina. Takve promene mogu ograničiti pokretljivost prstiju i palčeva.
Reumatoidni artritis (RA) se razlikuje od osteoartritisa jer je u osnovi autoimuna bolest. Imuni sistem, iz nepoznatih razloga, napada unutrašnju oblogu zglobova. Ruke su često prvo mesto gde se RA ispoljava, najčešće na MCP i PIP zglobovima. Kao i kod osteoartritisa, zglobovi postaju bolni i ukočeni, ali kod RA su dodatno izraženi otok, crvenilo i toplota, što ukazuje na aktivnu upalu.
RA često zahvata i druge zglobove — na rukama i stopalima, laktove, ramena, kukove, kolena i vrat. Obično su zahvaćeni isti zglobovi na obe strane tela, u isto vreme. Vremenom, dolazi do oštećenja zglobova, gubitka hrskavice i deformacija.
Pored bolova u zglobovima, RA može izazvati i:
- opšti umor,
- blago povišenu temperaturu,
- znojenje,
- gubitak apetita,
- nesanicu,
- pa čak i upale srca, pluća ili očiju.
Postoje i druge vrste artritisa koje mogu pogoditi prste i palčeve. Među njima su autoimune bolesti poput lupusa i psorijaznog artritisa. Kod psorijaznog artritisa često su zahvaćeni DIP zglobovi, a na noktima se mogu pojaviti sitne udubljene tačkice, što je jedan od karakterističnih znakova.
Još jedan oblik artritisa koji može zahvatiti prste jeste giht — oboljenje izazvano nagomilavanjem mokraćne kiseline u krvi. Ova supstanca, kada se ne izlučuje pravilno, formira oštre kristale u zglobovima, što izaziva upalu. Iako je giht najpoznatiji po bolovima u nožnim prstima, dr Džefri Sparks upozorava da može zahvatiti i palčeve i prste šake.
Ako sumnjate da vam je artritis zahvatio šake, ne odlažite pregled. Dr Sparks ističe da danas postoje lekovi koji veoma efikasno leče ove bolesti. Što se ranije započne terapija, veća je verovatnoća da će tok bolesti biti blaži. Kod reumatoidnog artritisa, rana intervencija može sprečiti deformacije, usporiti napredovanje bolesti i izbeći komplikacije.
Nažalost, za osteoartritis ne postoje lekovi koji mogu zaustaviti ili usporiti njegovo napredovanje. Lečenje se svodi na ublažavanje simptoma i poboljšanje funkcionalnosti. Preporučuju se analgetici poput paracetamola, lokalni preparati sa diklofenakom, toplotna ili hladna terapija, kao i vežbe za jačanje šake.
Bez obzira na tip artritisa, mnogima pomaže nošenje ortoza ili steznika, korišćenje pomagala za svakodnevne aktivnosti (poput alata za zakopčavanje dugmadi), kao i rad sa sertifikovanim terapeutom za šake. Takav stručnjak može prilagoditi terapiju vašem stanju i osmisliti alternativne načine za obavljanje zadataka koji su vam postali izazovni. Pročitajte i koji slavni pevač pati od artritisa.
BONUS VIDEO: