- Istraživanje na više od 110.000 ljudi pokazalo je da su oni koji su jeli najmanje dve porcije avokada nedeljno imali 16 odsto manji rizik od kardiovaskularnih bolesti.
- Kod koronarne bolesti srca zabeležen je 21 odsto manji rizik, ali autori naglašavaju da studija ne dokazuje uzročno-posledičnu vezu.
Namirnica koju mnogi vole na tostu, u salati ili kao namaz mogla bi da bude dobar saveznik zdravlju srca. Veliko istraživanje pokazalo je da su ljudi koji su redovno jeli avokado imali manji rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Reč je o avokadu, voću bogatom vlaknima i nezasićenim mastima. U istraživanju koje je obuhvatilo više od 110.000 ljudi, oni koji su jeli najmanje dve porcije avokada nedeljno, što približno odgovara jednom celom plodu, imali su 16 odsto manji rizik od kardiovaskularnih bolesti u odnosu na ljude koji su ga jeli retko ili ga uopšte nisu jeli.
Kod koronarne bolesti srca zabeležena je razlika od 21 odsto. Ipak, važno je naglasiti da ovi rezultati ne znače da avokado sam po sebi sprečava bolesti srca. Istraživači su pratili navike u ishrani i zdravstvene ishode učesnika, pa nisu mogli da dokažu uzročno-posledičnu vezu.
Zašto je važno šta avokado zamenjuje
Avokado sadrži vlakna i nezasićene masti, ali nutricionisti posebno ukazuju na još jednu važnu stvar - namirnice koje avokado može da zameni u obroku.
Kako piše Good Housekeeping, korist može biti veća ako se avokado koristi umesto namirnica poput putera ili prerađenog mesa, odnosno izvora zasićenih masti.
Istraživači su takođe ustanovili da je zamena dela hrane bogate mastima avokadom bila povezana sa manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. To ipak ne znači da će svaki obrok automatski postati zdraviji samo zato što mu dodamo avokado. Važni su i ostali sastojci, kao i celokupna ishrana.
Prema nutritivnim podacima navedenim u tekstu Good Housekeepinga, jedan očišćen avokado sadrži oko 14 grama vlakana i 322 kalorije. Vrednosti mogu da variraju u zavisnosti od veličine ploda.
Da li avokado treba jesti svakog dana?
Za većinu ljudi avokado može da bude deo svakodnevne ishrane, ali nema potrebe da se svaki dan pojede ceo plod. Nutricionistkinja Bruk Levenstajn predlaže oko trećine do polovine avokada kao praktičnu porciju, posebno za one koji vode računa o ukupnom kalorijskom unosu.
Osobe kojima je zbog bolesti bubrega preporučeno ograničenje kalijuma trebalo bi da se o količini avokada posavetuju sa lekarom ili dijetetičarem.
Kako da ubacite više avokada u ishranu?
Avokado možete dodati u salatu, pomešati sa pasuljem i paradajzom ili jednostavno namazati na hleb. Može da bude i zamena za puter u pojedinim obrocima.
Nalaz o zdravlju srca ne propisuje koliko bi svako trebalo da jede avokada, ali ukazuje na moguću korist kada je ovo voće deo raznovrsne ishrane i kada njime zamenimo manje povoljne namirnice.
Dakle, nema potrebe da avokado posmatramo kao čarobnu namirnicu. Mnogo je važnije kako se uklapa u celokupnu ishranu – a upravo tu ovo kremasto voće može da bude zanimljiv i ukusan izbor.
BONUS VIDEO: