Dok na dnevnu osvetljenost ne možemo da utičemo, veštačka osvetljenost je u potpunosti u našim rukama.

Pri planiranju veštačkog osvetljenja moramo da vodimo računa o funkcionalnom i estetskom aspektu. Rasveta treba da obezbedi udobno, zdravo i bezbedno stanovanje. U estetskom pogledu, rasveta treba da zadovolji potrebe ukućana za ambijentom punim topline, lepote i ugodne atmosfere.

Postoje dve vrste izvora veštačkog osvetljenja:
- fiksirano (ugradjeno)
- pokretno (slobodno).

Fiksirano osvetljenje je deo stana i unapred je planirano. Za njega su odgovorni arhitekta i izvodjač radova. Ovakvo osvetljenje ugradjeno je u tavanicu i zidove i služi da osvetli prostoriju u celini, da obezbedi potrebnu ravnotežu osvetljenosti, da ublaži oštre konstraste koji nastaju od pojedinačnih, pokretnih lampi u sobi. Istovremeno, može da deluje i veoma efektno i dekorativno (kao što je, na primer, „zvezdano nebo” na spuštenoj tavanici).

Da li će jedan stan preko dana biti osvetljen dobro ili loše zavisi od brojnih faktora kao što su:
- položaj stana u odnosu na strane sveta
- položaj zgrade u odnosu na ostale u ulici
- spratnost
- veličina prozora
- godišnje doba
- doba dana
- klima, itd.

Naše oči prilagodjavaju se svetlu, a svako prilagodjavanje troši energiju. Dokazano je da jednu četvrtinu energije trošimo na gledanje. Ukoliko je osvetljenje neodgovarajuće, ovaj utrošak je veći i mi se brže zamaramo.  Ako pri tom znamo da se 80 odsto naših nerava troši na optičke nadražaje, jasno je da rešenje osvetljenja u stanu ne smemo da prepustimo slučaju!

PageBreakSvetlost lampe može biti direktna, indirektna ili u raznim kombinacijama. Direktno osvetljenje usmerava svetlost u odredjenom pravcu, na odredjeni, ograničeni prostor u sobi. Pri tom oko 90 odsto svetlosti ide u odredjenom pravcu a samo se 10 odsto rasipa. Indirektno osvetljenje u celini se reflektuje s tavanice ili sa zidova, i ta je osvetljenost mekša, ujednačeno difuzna i uvek eliminiše senke. U ovom slučaju pomenuti procenti su obrnuti.

Oblik i providnost abažura uti ču na rasprostiranje svetlosti. Sasvim je različit efekat lampe sa providnim abažurom od one sa neprovidnim. Providni abažur propušta dobar deo svetlosti i dodaje je opštem osvetljenju u sobi odnosno ponaša se kao predmet koji zrači svetlost. Neprovidni abažur koncentriše svetlost na ograničen prostor u sobi i, ukoliko je opšte osvet lje nje slabo, može da izazove sumoran efekat u prostoriji. Boja abažura takodje je veoma značajna. Najsigurnije su varijante: bela, bež, krem i sve pastelne nijanse, a najrizičnije su drečave boje, naročito plava i crvena.

Blesak je posledica konstrasta. Jedna varijanta bleska nastaje kada snažan izvor svetlosti pada na glatku belu površinu, dok je ostali prostor u dubokoj senci. Tada će oči snažno naprežu i, ako ne uravnotežimo jačinu, raspored i količinu rasvete u sobi, osetićemo zamor i glavobolju. Na fenomen bleska treba obratiti pažnju i pri postavljanju slika koje su pod staklom, jer se može desiti da umetničko delo na zidu možemo videti samo pod odredjenim uglom.

Radmila Milosavljević, dipl. ing. arh.